Zastoj zbog akciza, a milijarde nam leže na raspolaganju od kredita i IPA fondova

Kako je Bosna i Hercegovina zemlja apsurda jasno je bilo kome ko je i jednom boravio u njoj, a još jedan od bezbrojnih primjera za to jeste sveopća politička kriza koja je paralizirala zemlje vezano za usvajanje zahtjeva za povećanje akciza na gorivo, piše “Dnevni list“.

Naime, kako prosječnom građaninu, koji ionako jedna spaja kraj s krajem objasniti da se povećavaju akciza na litru goriva za 15 feninga (objašnjenje je kako samo na taj način možemo nastaviti izgradnju autoputova i putova) a istovremeno nam stotine miliona maraka odobrenih, a neiskorištenih kredita leži na računima ili pak kako je postotak ukupno isplaćenih sredstava iz državnih programa IPA II 2014-2016 za BiH je na razini mizernih devet posto?!

Prevedeno, bh. oligarsima je važno samo se bjesomučno zaduživati iako se ne mogu dogovoriti na koji način potrošiti novac koji već imamo jer se vode onom “ima li mene tu”, kada sve to treba vraćati podignuti će akcize, poreze, cijene… te sve to plaćati iz džepa i onako izmučenog naroda.

Neiskorišteni krediti

Ono što svakako je nužno kazati jeste da se odobreni krediti, kao i sredstva IPA fondova, moraju namjenski trošiti, što pak znači da ne možemo preusmjeravati novac za nešto drugo. Nadalje, jasan je i stav međunarodnih kreditora – povećanjem akciza jednostavno se žele osigurati da će se dati krediti imati iz čega vraćati.

Međutim, gradnja autoputeva nije u BiH “na čekanju” toliko zbog nedostatka sredstava, koliko zbog permanentnih svađa političara o tomu gdje će se prvo graditi, zbog propalih tendera,… Iako će podaci za 2016. godinu tek izaći, u 2015. smo imali 2,1 milijardu maraka odobrenih, a neiskorištenih kredita za koje je samo te godine platili 3,4 miliona maraka penala. Od ukupnog iznosa neangažiranih kredita na Federaciju odnosi 1,1 milijarda maraka, na Republiku Srpsku 914,2 miliona maraka, Distrikt Brčko 57,8 miliona maraka, a na institucije BiH 20,5 miliona maraka. Jadna je i otužna situacija kako se najveći iznos ovih kredita odnosi na projekte rekonstrukcije bolnica, putova, željeznica, jer znamo kako imamo najgore putove u Europi, izgradnje autoputova nema, bolnice i željeznice već desetljećima vape za rekonstrukcijama i modernizacijom.

IPA fondovi

Drugi primjer su sredstva iz IPA fondova. Od ukupnog iznosa IPA sredstava alociranih za BiH iz državnih programa IPA 2007-2013 (513,246 miliona eura) zaključno sa 10. martom 2017. ugovoreno je ukupno 92 posto ili 473,854 miliona eura, podaci su Direkcije za europske integracije BiH. Postotak ukupno isplaćenih sredstava izvođačima koji implementiraju IPA projekte iz državnih programa 2007-2013 je 84 posto ili 429,987 miliona eura. Iako se radi o dobroj iskorištenosti, nismo trebali propustiti niti ovih 16 posto s obzirom kako su nam sredstva servirana na pladnju, trebali smo samo ispuniti predviđene uvjete te iz povući.

Kada su pak u pitanju IPA II sredstvima alocirana za BiH iz državnih programa IPA II 2014-2016 zaključno sa 10. marta 2017. ugovoreno je ukupno 20 posto ili 31,878 miliona eura. Postotak ukupno isplaćenih sredstava iz državnih programa 2014-2016 je na razini od devet posto ili 13,423 miliona eura. U okviru IPA II financijskog instrumenta trenutno se u procesu provedbe nalaze 24 projektna ugovora. Ovome dodajmo kako nije bila rijetkost da ostanemo bez ijednog feninga za pojedine projekte jer se naše vlasti nisu niti potrudile ispuniti predviđene uvjete ili su novac htjeli dijeliti po “tetkama i stričevićima”.

Kada svemu tomu dodamo zaduživanja preko trezorskih zapisa i obveznica, kao i druge vidove zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu što uglavnom “proguta” preglomazni, neučinkoviti i isključivo po stranačkim osnovama birani državni aparat, jasno je kako nas u bližoj budućnosti neće “obasjati svjetlo”. Izostaviti ne možemo niti činjenicu kako javna poduzeća koja gotovo da imaju monopol u pružanju svojih usluga u godinu dana “nabiju” dugove koji se mjere u desetinama pa i stotinama miliona maraka, jasno je kako je logika poodavno napustila ovu zemlju, kao i nažalost dobar dio njenih građana.