BiH

pokrenuta inicijativa

Zatražili priznavanje bosanske nacionalne manjine u Austriji

13/09/2020

Duhan kaže da je bosanskohercegovačka zajednica, prema austrijskoj zvaničnoj statistici, jedna od najbolje integrisanih migrantskih skupina. Dodaje i podatak da u ovoj zemlji sada živi oko 260 hiljada ljudi koji su došli iz BiH

“Trenutno je državna ministrica pravde u Vladi Austrije, Tuzlanka Alma Zadić. Sarajlija, Boris Nemšić bio je generalni direktor austrijskog Telekom-a, veliki broj univerzitetskih profesora u Austriji je bosanskog porijekla. Prvi predsjednik našeg Društva, književnik Dževad Karahasan, dobio je skoro sve vrijedne nagrade za književnost na njemačkom govornom području. Dakle, ne manjka pojedinačnih uspjeha”, objašnjava Sirađ Duhan, predsjednik Bosanskog akademskog društva u Austriji, koje je pokrenulo inicijativu za priznavanje bosanske nacionalne manjine, javlja Radio Slobodna Evropa.

Ono što mi želimo ostvariti jeste kolektivni uspjeh, a najbolji kolektivni uspjeh naše zajednice će biti priznata bosanska nacionalna manjina. Manjine su zaštićene Ustavom države Austrije i mogu nesmetano njegovati svoj jezik i kulturu i zadržati svoj identitet“, dodaje Duhan, koji vodi orgnizaciju osnovanu 1994. godine.

Duhan kaže da je bosanskohercegovačka zajednica, prema austrijskoj zvaničnoj statistici, jedna od najbolje integrisanih migrantskih skupina. Dodaje i podatak da u ovoj zemlji sada živi oko 260 hiljada ljudi koji su došli iz BiH.

„Ako se uzme omjer između zaposlenih i nezaposlenih, svrstani smo u kategoriju sa domaćim stanovništvom. Gradijent obrazovnog nivoa ljudi iz BiH, od 1990-ih do danas, veći je od domicilnog austrijskog stanovništva. To se i reflektuje u sve većem brojem ljekara i zubara sa sopstvenim ordinacijama, pravnika, poreskih savjetnika, vlasnika i osnivača građevinskih i proizvodnih firmi, advokata“, navodi Duhan.

Austrijanci ljude porijeklom iz BiH zovu Bosnier ili BosnierInnen

“Kada sam završio ljekarsku karijeru u Republici Austriji, dobio sam priznanje „Zlatni orden“ za zasluge na radu od austrijske države. Kolege su mi tada rekle da nisam mogao postići više. A ja mislim da ostaje još jedan značajan zadatak, a to je da se zajedno sa drugim građanima Bosne i Hercegovine (BiH), koji žive u Austriji, izborim da nas vlast u ovoj zemlji prizna kao nacionalnu manjinu.”

Ovako Inicijativu za priznavanje bosanske manjine u Austriji, doživljava dr. Davud Bajramović koji je u ovu zemlju stigao 1975. godine, gdje je sve do penzionisanja radio kao ljekar, specijalista.

Na konstataciju da se u nazivu Inicijative koja sadrži odrednicu „bosanska manjina“ možda neće prepoznati svi građani porijeklom iz BiH, Ružica Čubela, antropologinja, voditeljica ovog projekta naglašava da Inicijativa na njemačkom jeziku nosi naziv „Anerkennung der bosnischen Volksgruppe in Österreich”.

„Austrijanci zovu ljude podrijetlom iz BiH, Bosnier ili BosnierInnen, pa se tako zvanično i zove Inicijativa. Njen značaj je u tome što, živimo u vremenu u kojem raste nacionlizam pojedinih država pa bi priznanje bh. manjine bio pozitivan primjer da Austrija ne ide u tom smjeru. Ujedno bi to značilo prepoznavanje i priznanje doprinosa i historijske povezanosti BiH i Austrije. Samim tim dobili bi podršku, naprimjer, u očuvanju kulturnog identiteta.

Postoji posebna pravna zaštita za manjine koju bi mogla koristiti i bosanska mnjina. Inicijativa znači dvostruku korist. Austrija dobija doprinos ljudi iz BiH, a ujedno time pokazuje da nas cijeni u poštuje“, ističe Čubela, koja je kao djevojčica s roditeljima 90-ih stigla u Beč, gdje se školovala i ostala sve do danas.

Pod pojmom bosanska manjina mogu se naći svi građani porijeklom iz BiH koji žive u Austriji, bez obzira na etničku pripadnost, dodaje Sirađ Duhan.

„Postoji naravno i jedan broj ljudi iz BiH koji ne razumiju zašto mi ovo radimo i posipaju trnje na put pozivajući se na aksiome koji nemaju svog naučnog uporišta. Pojam Bosanac, još uvijek može da okupi sve koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu, bez obzira na njihov etno-religijski identitet. Zbog toga bosanska nacionalna manjina u Austriji ima jednu državotvornu notu u svom imenu. Uostalom, ime našeg Društva to i kazuje“, smatra predsjednik Bosanskog akademskog društva, Sirađ Duhan.

‘Pokazali smo da nismo nacionalisti, da smo prihvatili svoju novu domovinu’

Pijanistica Tina Kordić, Ružica Čubela i dr. Davud Bajramović su u jesen 2019. godine, u okviru nadmetanja na izborima unutar jedne austrijske partije, javno deklarisali zahtjev za priznavanje bh. zajedice kao nacionalne manjine.

„Želim da naša pokoljenja u Austriji imaju pravnu zaštitu. Mi smo inetgrisani još u doba austrijske carevine, jer su naši ljudi bili u ličnoj gardi Franca Jozefa. Mi ne želimo da se asimilišemo, integracija i prijateljski odnosi da – asimilacija ne. To je ono što štiti jednu manjinu u nekoj drugoj državi. Bolje da dobijemo to priznanje, jer mislim da smo zaslužili.

Mi smo mnogo dali za Austriju kroz istoriju i sada u novije vrijeme. Pokazali smo da nismo nacionalisti, da smo prihvatili svoju novu domovinu. Treba nam zaštita i donekle izjednačavanje nas iz BiH sa domicilnim stanovništvom“, ističe dr. Bajramović.

Tokom 2014. godine na jednoj sjednici Bosanskog akademskog društva u Austriji, kao dugoročni cilj pokrenuto je priznanje statusa manjine za bh. zajednicu u ovoj zemlji. Početkom 2019. iz društva je upućeno pismo namjere nadležnoj instituciji u Beču o skorom dostavljanju zahtjeva.

U martu 2020. godine, ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković, razgovarala je sa austrijskom ambasadorkom u BiH, Ulrike Hartmann i tom prilikom je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova „zamolila da Austrija razmotri mogućnost da bosanskohercegovačkim iseljenicima u Austriji, omogući stjecanje statusa nacionalne manjine“.

Članovi Bosanskog akademskog društva, kako prenosi Sirađ Duhan, smatraju da će imati razumijevanja i podršku i kod domicilnog stanovništva.

„Tragovi vremena provedenog u nekada zajedničkoj državi još uvijek su prisutni. Stariji Austrijanci mogu vam odzviždati marš ‘Die Bosniaken kommen’, a u nekoliko gradova ćete naići na pecivo koje se zove ‘Bosniaken’ koje je na bazi raževog brašna i vodi porijeklo iz Bosne u vrijeme Monarhije.

Kako naša inicijativa i anketa podrške nailazi na sve veći pristanak kod naših ljudi i Austrijanaca, optimisti smo i računamo na uspjeh. Većina Austrijanaca do sada gleda na nas sa simpatijama, mada jedan broj desno orijentisanih će uvijek biti protiv, bez obzira kakve rezultate postižemo“, ističe Sirađ Duhan.

Bosansko akademsko društvo u Austriji, zvanično je registrovano 1994. godine. Ovo društvo se izborilo za priznavanje bosanskog jezika u Austriji. Ima specijalni status u Ujedinjenim nacijama pri Ekonomsko-socijalnom vijeću (ECOSOC).

Prema informaciji Bosanskog akademskog društva, koja je proslijeđena RSE, u Austriji trenutno ima šest priznatih nacionalnih manjina. To su: Hrvati, Slovenci, Česi, Mađari, Romi i Slovaci. Manjine su zaštićene Ustavom države Austrije.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.