Žene u BiH žive 79, a muškarci 74 godine

Očekivana dužina života je široko korišten indikator zdravlja stanovništva. U europskoj regiji očekivana dužina života pri rođenju je porasla za 5 godina od 1980. godine i dostigla 76 godina u 2010. godini, navodi se u izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u FBiH za 2014. koje Večernji list ima u posjedu te donosi što su pokazala istraživanja.

Očekivana dužina života pri rođenju je veća za žene nego za muškarce. Smanjenje nejednakosti u očekivanoj dužini života pri rođenju između žena i muškaraca zahtijeva aktivnosti u vezi sa socijalnim determinantama zdravlja.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, očekivana dužina života pri rođenju za stanovnike BiH je 76,65 godina, pri čemu je za muškarce 74,22 godine, a za žene je nešto duža i iznosi 79 godina. Slično tome, prema procjeni Zavoda za javno zdravstvo FBiH, očekivana dužina života pri rođenu za 2014. godinu je iznosila 78,15 godina, za žene 80,16, a za muškarce 76,13 godina.

Stanovništvo je nositelj ekonomskog razvoja jer predstavlja demografski okvir za formiranje snage koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti. Sve promjene i poremećaji u demografskom razvoju odrazit će se na dinamiku i smjer društveno-ekonomskog razvoja. Stanovnici europske regije, pa tako i FBiH, žive duže nego ranije.

Posljednjih godina su dokumentirane važne demografske i epidemiološke promjene, koje utječu na buduće potrebe za zdravstvenom zaštitom, prevencijom bolesti i promocijom zdravlja, što je u vezi s politikom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Zdravlje 2020. Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH (FZS), sredinom 2014. na teritoriju FBiH su živjela 2,336.722 stanovnika, pa je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 90 stanovnika/km2.

Djece do 14 godina je bilo 390.115, što je u odnosu na prethodnu godinju manje za 0,4% s trendom konstantnog opadanja iz godine u godinu, dok je starijih od 65 godina bilo 334.889, tj. za 1,09% više u odnosu na 2013. Žene su činile 50,4% stanovništva. Populacija u FBiH je na granici stacionarno-regresivnog.

Procijenjeno je da oko 60% stanovništa FBiH živi u ruralnim područjima. Urbana i ruralna populacija se razlikuje u socijalnim determinantama zdravlja.

U 2014. godini prirodni prirast je imao negativnu vrijednost u šest kantona: Posavskom, Bosansko-podrinjskom, Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadno-hercegovačkom i Livanjskom. Kao i prethodnih godina, u 2014. godini stopa nataliteta je najviša u Sarajevskom kantonu (10,3‰), a mortaliteta u Posavskom (13,1‰).