Crna hronika

Sabaheta Džindo uhvaćena u krađi na pijaci u Sarajevu

26/10/2015

Poznata sarajevska kradljivica Sabaheta Džindo ponovo je uhapšena nakon što je na Ciglanama u Sarajevu pokušala ukrasti novčanik.

Sabaheta je, naime, krađu pokušala izvesti na pijaci u ovom sarajevskom naselju, ali je u svojoj namjeri osujećena.

Da je uhapšena jedna osoba na pijaci Ciglane, potvrđeno nam je iz MUP-a KS.

– Zbog pokušaja krađe uhapšena je ženska osoba inicijala Dž.S., rekli su iz sarajevske policije za Fokus.

Podsjetimo, Sabaheta Džindo je uhapšena više puta zbog pokušaja krađe.

Ova srednjovječna žena “operisala” je i izvan Sarajeva, pa je tako nekoliko puta uhapšena i u drugim gradovima BiH.

Komentari

2 Comments

  1. Hajra Bajric-Jahic

    27/10/2015 at 01:43

    uvazena gospodo, ne vidim uopste razlog zbog cega bi ova jadna zena bila u rubrici crna hronika.

    da li ste se istoj mozda nekada ponudili pomoc, onu iskrenu, pravu, ljekarsku.

    Kleptomanija je bolest koju treba lijeciti, a ne povlaciti po javnim glasilima.

    Kleptomanija ili krađa

    Kleptomanija (grč. kleptein-krasti+mania) je poremećaj kontrole nagona.

    Kleptomani su nesposobni suzdržati se od poriva za krađom. Prilikom krađe raste osjećaj napetosti, a nakon obavljenog djela bez posljedica dolazi do osjećaja zadovoljstva. Sam čin povezan je sa seksualnim uzbuđenjem, a kleptomani su ovisnici o adrenalinu.
    Uzroci

    Uzroci poremećaja su obično neodgovarajući obiteljski odnosi, nisko samopoštovanje i seksualno nezadovoljstvo. Poriv se javlja naglo i nakon krađe praćen je proturječnim osjećajima zadovoljstva i krivice, te želje da se ukradeno vrati. Kleptomanija se razlikuje od krađe utoliko što osoba koja krade ne radi to iz koristoljublja i što je roba male novčane vrijednosti, koja kleptomanu često ne treba. Za razliku od profesionalnih kradljivaca, kleptomani uvijek djeluju samostalno, bez predumišljaja u samoposlugama, salonima i sl. Od ukupnog broja kradljivaca samo 5% su kleptomani.

    Povezanost

    Poremećaj počinje obično tijekom puberteta i traje do kasne adolescencije, a u nekim slučajevima i cijeli život. Češća je u žena nego u muškaraca. Psiholozi smatraju da je kleptomanija dio opsesivno-kompulzivnog poremećaja (40-60% slučajeva), poremećaja raspoloženja ili vrsta ovisnosti. Povezana je s paranoidnim i shizoidnim ponašanjem ili graničnim poremećajem ličnosti. Može se javiti kod ozljeda mozga ili trovanja ugljik-monoksidom. Dijagnoza poremećaja po američkoj klasifikaciji šifri (ICD-10) je F63.2.

    Liječenje

    Liječenje se provodi psihoterapijom za kontrolu nagona. Provodi se kognitivno-bihevioralna terapija u smislu učenja novih modela ponašanja. Lijekovi koji se primjenjuju su stabilizatori raspoloženja, inhibitori serotonina i antagonisti opioida. Specifičan lijek za kleptomaniju je naltrexon. U slučajevima depresije prepisuju se antidepresivi. Vrlo je važna obiteljska terapija, a u novije vrijeme se organiziraju i grupne terapije po uzoru na anonimne alkoholičare.

  2. dzenana arapovic

    27/10/2015 at 11:36

    Postovana Hajro, ova zena je u crnoj hronici zato sto , bez obzira je li kleptomanka ili ne, treba da znamo da je lopov i da pripazimo na nase novcanike, a njena porodica neka se bavi time je li ona bolesna ili je samo obicna kradljivica.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.