Vijesti

ukaže se pred izbore

Erdogana ne zanima BiH, on je tu samo da pomogne Izetbegoviću i Dodiku

06/09/2022

Turski predsjednik se i ranije uključivao u predizbornu kampanju u BiH

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dolazi u zvaničnu posjetu Sarajevu u utorak, 6. septembra, nekoliko dana nakon zvaničnog početka kampanje za opće izbore u Bosni i Hercegovini, 2. oktobra. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH), kao domaćin susreta, još nije objavilo protokol posjete Sarajevu, javlja Radio Slobodna Evropa.

Kako je najavio turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu 2. septembra, tema koje će biti u fokusu je politička kriza u Bosni i Hercegovini.

“Situacija u BiH bit će nam prioritet. Ne možemo dozvoliti da postoji konflikt u srcu Balkana. Drugo je dijalog Beograda i Prištine, i moramo se koncentrirati na zajedničke interese, a ne ono što nas razdvaja”, kazao je Čavušoglu na samitu “Otvoreni Balkan” održanom u Beogradu.

Veze Izetbegovića i Erdogana

Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku u BiH, i bit će domaćin susreta s turskim predsjednikom. No, iako nema zvanične najave, nema sumnje kako će se Erdoan susresti i s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA), koju Erdogan otvoreno podržava.

Izetbegović i Erdogan su se sastali više od 20 puta u proteklih 14 godina, kada je 2008. godine turski predsjednik bio u prvoj zvaničnoj posjeti Sarajevu.

Izetbegović je ove godine ponovno kandidat vodeće, bošnjačke, stranke za člana Predsjedništva BiH.

Turski predsjednik se i ranije uključivao u predizbornu kampanju u BiH.

Videolinkom se javljao na predizborne skupove SDA, a isto je činio i Izetbegović uoči turskih izbora.

Tako je 2014. godine, putem videozida, Izetbegović, na predizbornom skupu Erdoanove stranke, turskog predsjednika nazvao “našim vođom”, dodavši kako je njegova pobjeda “pobjeda svih muslimana na svijetu”.

Četiri godine kasnije, u maju 2018., u Sarajevu je organiziran skup dvadesetak hiljada Erdoganovih pristaša iz Evrope, nakon što su takvi skupovi zabranjeni u nizu zemalja.

Izetbegović je tad otišao korak dalje i okupljenima poručio da je Erdogana “sam Bog poslao Turcima”.

Izetbegović je i više puta izjavio da je njegov pokojni otac Alija (prvi predsjednik Republike BiH) Erdoganu “ostavio u amanet (na čuvanje) brigu za BiH”.

Erdogan je, s druge strane, naglašavao da će “nastaviti čuvati amanet”, nazivajući Aliju “najvećim misionarom u islamskom svijetu proteklih decenija”.

Erdogan i Izetbegović su i kumovi. Turski predsjednik je 27. avgusta prošle godine bio svjedok na vjenčanju Izetbegovićeve kćerke, što je ujedno bila i njegova posljednja posjeta BiH.

Prije toga, Izetbegović je s porodicom bio gost na vjenčanju Erdoganove kćerke Sumeje i Selčuka Bayraktara, koji je na čelu kompanije koja proizvodi turske vojne dronove o čijoj nabavci pregovara i Srbija.

Dodikov odnos s Erdoganom

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata je posljednji put bio u Istanbulu 14. juna 2022. Tada je o turskom predsjedniku imao samo riječi hvale.

“Predsjednik Erdogan je veliki državnik jedne velike stabilne i važne države. Rehabilitovali smo jednu staru temu, a to je da putem trilateralnog sastanka na kojem bi s jedne strane bili Erdogan, Aleksandar Vučić i Zoran Milanović, te trojica predstavnika bošnjačkog, srpskog, i hrvatskog naroda iz BiH nađemo energiju i da napravimo dogovor koji bi dodatno stabilizovao situaciju u BiH”, kazao je tom prilikom Dodik.

Nakon toga, je odletio u Moskvu na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je, uz mađarskog premijera Viktora Orbana, jedan od rijetkih lidera s kojima se Dodik, kojeg su sankcionirale Sjedinjene Države, sastao u ovom mandatu.

Hajrudin Somun, bh. diplomat u Iranu, Turskoj i Maleziji, kaže kako je vidljivo nastojanje Erdogana da pred izbore u BiH ohrabri izbornu bazu koja će glasati za SDA i njenog lidera Izetbegovića.

Prema njegovim riječima, “Erdogan je jedan od rijetkih državnika kome se, istovremeno, dodvoravaju i Izetbegović i Milorad Dodik”, član Predsjedništva BiH i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

“Za prvog je jasno koga vidi u predsjedniku Turske, a za drugog ne znam, pošto je jednom rekao da bi za BiH navijao u fudbalu samo ako igra protiv Turske. Možda zato što ga baš sada stavlja u ravan s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom među najdraže državnike. Ako Erdogan želi pomoći BiH, u trenutku kad je suočena s posljedicama ukrajinskog rata, neka poradi kod Putina kako bi sva BiH dobila jeftiniji plin, kao što Dodik kaže da već ima takvo Putinovo obećanje”, kazao je Somun za RSE.

Turske političke i ekonomske investicije

Evropske zemlje su najznačajniji investitori u BiH s oko 64 posto svih direktnih stranih ulaganja. Turska, po direktnim investicijama, nije među prvih deset zemalja.

Prema podacima Centralne banke i Agencije za unaprjeđenje stranih investicija, od kraja rata 1995. do kraja 2021. godine, turske kompanije su uložile oko 347,5 miliona eura.

Istovremeno su turske vlasti donirale BiH više od 400 miliona eura preko agencija iza kojih stoji država, kao što su Turska agencija za koordinaciju i saradnju (TIKA), Uprava za vjerska pitanja (Diyanet), Generalna direkcije za vakufe, Crveni polumjesec te Kulturni centar Yunus Emre.

Obnavljale su građevine iz osmanskog perioda, poput višegradske ćuprije, školovale nastavnike i opremale učionice, osiguravale literaturu za učenje turskog jezika.

Admir Čavalić s Ekonomskog fakulteta u Tuzli, kaže kako je “u BiH jednostavnije upravljati i poticati politički motivisane investicije, nego ekonomske”.

On podsjeća da se više puta govorilo kako će se dostići neki iznosi turskih investicija i vanjske trgovine “što se nije desilo”.

“Privreda ne prati politiku. Privrednik gleda na političku stabilnost, ekonomske rizike, nivo korupcije, isplativost i opravdanost ulaganja, veličinu i blizinu tržišta, dostupnost dobavljača i slično. Međutim, kad se turske investicije dese, one su dugoročne, za njih se ne vežu afere i daju rezultate. Da ih je više takvih”, kazao je Čavalić za RSE.

Najveće tursko ulaganje bilo je u tvornicu Soda Lukavac od 190 miliona eura, tvornicu papira Natron Maglaj od 110 miliona eura, te tvornicu detonatora Pobjeda Rudet od pet miliona eura.

Što se tiče preostalih ulaganja, turski investitori su uložili 40 miliona eura u SEDEF obrazovne institucije (vrtići, škole i univerzitet) te 2,5 miliona eura u Maarif škole.

Osnovane su kao protuteža školama koje je osnovala organizacija nekadašnjeg Erdoanovog saveznika, islamskog imama Fetulaha Gulena, kojeg Erdogan optužuje za pokušaj državnog udara u julu 2016.

U BiH posluje i turska Ziraat (poljoprivredna) banka koja je pokrenuta sa 120 miliona eura kapitala.

Čavalić podsjeća da BiH nije iskoristila Sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje gdje je turska strana ponudila BiH olakšice kakve nije dala nijednoj drugoj zemlji.

“Broj turskih kompanija je u susjednoj Srbiji daleko veći od broja u BiH. Investicije ne prate politiku, iako bi politika voljela da je drugačije. Daleko se više očekivalo od Turske od realizovanog”, kazao je Čavalić.

Milijarda eura deficita BiH s Turskom

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, BiH je u Tursku u posljednjih šest godina izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 900 miliona eura. Najviše se izvozilo suncokretovo ulje, željezni otpad, sjedala, goveđe meso, kartoni, te oružje i detonatori.

U istom periodu, iz Turske je u BiH uvezena roba vrijedna blizu 1,9 milijardi eura, odnosno milijardu eura više nego što je izvezeno.

U BiH su se najviše uvozili tekstil i tepisi, proizvodi od bakra i aluminija te poljoprivredni proizvodi.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.