Kongres traži izvještaj od Pentagona o ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu

Zbog zabrinutosti oko širenja ruskog uticaja, američki Kongres nalaže šefu Pentagona, Jimmu Mattisu da u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu novog budžeta za odbranu, pripremi analizu sigurnosne saradnje sa Rusijom od strane svake pojedinačne zemlje Zapadnog Balkana, prenosi Glas Amerike.

Ministar odbrane Mattis, uz saglasnost državnog sekretara, Rexa Tillersona treba da dostavi izvještaj relevantnim odborima oba doma američkog Kongresa, uključujući senatske odbore za odbranu i vanjskopolitičke odnose, kao i vanjskopolitički odbor Zastupničkog doma Kongresa.

U zemlje Zapadnog Balkana, Kongres ubraja: Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Makedoniju.

U zahtjevu američki Kongres traži detaljni spisak “ruskog oružja i vojne opreme i tehnologije u vrijednosti većoj od milion dolara koje je ili kupljeno ili dobijeno od strane svake zemlje Zapadnog Balkana od 2012. do danas.”

U Mattisov izveštaj je također uključen opis učešća snaga sigurnosti svake od pomenutih zemalja u obuci ili vojnoj vježbi sa Rusijom, također od 2012. godine do danas. Opis svih sporazuma o sigurnosnoj saradnji svake te zemlje sa Rusijom i pregled obavještajne saradnje sa Moskvom.

Cilj je da SAD ima uvid “koliko sigurnosna saradnja između svake od zemalja Zapadnog Balkana i Ruske Federacije utiče na sigurnosne interese SAD, Sjevernoatlantski savez (NATO), zemlje Zapadnog Balkana, i svaku članicu NATO-a koja graniči sa zemljom Zapadnog Balkana”, navodi se u Kongresnom dokumentu.

Kongres takođe traži uvid u sigurnosnu saradnju svake zemlje Zapadnog Balkana sa SAD, uključujući spisak američkog naoružanja i vojne opreme i tehnologije u vrijednosti većoj od milion dolara koje je dobijeno ili kupljeno od strane svake od tih zemalja od 2012. do danas.

Slično saradnji Zapadnog Balkana sa Rusijom, Kongres očekuje podatke o učešću snaga sigurnosti svake navedene zemlje u obuci ili vojnoj vježbi sa Sjedinjenim Državama od 2012. nadalje. Zatim, spisak sporazuma o sigurnosnoj saradnji sa SAD, kao i ocjenu sigurnosne saradnje svake zemlje Zapadnog Balkana sa NATO-om.

U Zapadnim zemljama, uključujući SAD, raste zabrinutost zbog povećanog ruskog uticaja na Balkanu i u centralnoj Evropi.

U novembru, uticajni Atlantski savjet založio se za stalno američko vojno prisustvo na Balkanu u cilju stabilizacije jugoistočne Evrope zbog, kako smatra, povećanih nastojanja Rusije da vrši politički uticaj u regionu.

U aprilu, nakon posjete zemalja zapadnog Balkana, republikanski senator John McCain je izrazio žaljenje zbog američkog odsustva, odnosno vakuuma koji Rusija želi da popuni. McCain, inače predsjedavajući senatskog odbora za oružane snage, još je tada pozvao na učestalije posjete američkih visokih zvaničnika regionu.

Početkom augusta, potpredsjednik SAD, Mike Pence sastao se sa visokim predstavnicima zemalja članica i posmatrača Jadranske povelje, čiji je predsjedavajući ove godine Makedonija.

Jadranska povelja je osnovana 2003. pod pokroviteljstvom SAD sa ciljem da koordinira aktivnosti podrške zemljama koje nastoje ući u NATO. Njene članice su od početka Albanija, Makedonija i Hrvatska, 2008. priključile su se Crna Gora i BiH, dok su Srbija i Slovenija prihvatile status posmatrača.