Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel će 20. februara, prvi put od kraja svog kancelarskog mandata, prisustvovati stranačkoj konferenciji CDU-a. Vijest je u Njemačkoj odmah pokrenula glasine o njenom povratku na političku scenu nakon pet godina u penziji. Nagađa se da bi se mogla kandidirati za saveznu predsjednicu 2027. godine.
Njen dolazak na konferenciju CDU-a znači da će bivša kancelarka biti prisutna kada Friedrich Merz, njen nasljednik, bude tražio reizbor za čelnika stranke. To je relativno iznenađujuće s obzirom na to da kancelara i njegovu prethodnicu iz CDU-a veže dugogodišnje političko neprijateljstvo.
Različiti stavovi o strateškom smjeru kršćanskih demokrata doveli su do razilaženja Merkel i Merza. Bivša kancelarka u nekoliko je navrata javno kritizirala Merza, i kao čelnika opozicije, a kasnije i kao kancelara. Rezoluciju o migracijama usvojenu u Bundestagu tokom izborne kampanje, koja je progurana zajedno s AfD-om, opisala je kao grešku. Također odbacuje Merzovu politiku vraćanja migranata na njemačkim granicama, piše Morgen Post.
Upravo u tome neki vide razlog zašto se u krugovima opozicionih Zelenih, a dijelom i socijaldemokratskog SPD-a, spominje ideja da bi Merkel mogla biti protuteža Merzu i jačanju desnice.
Koja su ovlaštenja predsjednika Njemačke
Kao predsjednica, ona ne bi imala izvršne ovlasti, ali bi imala simbolički i moralni autoritet. Njena kandidatura mogla bi poslati poruku kontinuiteta i umjerenosti, koja je u suprotnosti s tvrđim stavovima Friedricha Merza. Istovremeno, Merkel je i dalje popularna među dijelom CDU-ovog članstva, što bi potencijalno otežalo Merzu da se otvoreno suprotstavi takvoj ideji.
Kako piše Focus.de, da bi doveli aktuelnog šefa vlade Merza u težak položaj, Zeleni bi mogli nominirati Merkel za najvišu dužnost u zemlji. Taj scenarij navodno izaziva potres unutar CDU/CSU.
Merkel je glasine o mogućoj kandidaturi demantovala. Na pitanje Focusa može li zamisliti da to učini, glasnogovornik bivše kancelarke odgovorio je: “Ne.”
Merkelina politička ostavština i dalje izaziva prijepore. Tokom migrantske krize 2015. donijela je odluku o primanju stotina hiljada izbjeglica u Njemačku, što je učvrstilo njen međunarodni ugled u liberalnim krugovima, ali izazvalo podjele unutar zemlje i doprinijelo jačanju desnice, posebno AfD-a.
Prije toga, tokom krize eurozone, Merkel je oblikovala evropske pakete pomoći i fiskalne discipline te time stekla reputaciju najmoćnije evropske političarke.
