Zastoj u isporuci ruske nafte i američke sankcije doveli su Srbiju u sukob sa svojim tradicionalnim saveznikom u Moskvi, piše britanski BBC.
Nafta u središtu krize
Dodatne razlike oko isporuke ruskog gasa i trgovine oružjem dodatno su pojačale tenzije, dok predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razmjenjuje oštre riječi s Kremljem. U središtu spora nalazi se sudbina Naftne industrije Srbije (NIS), nacionalne naftne kompanije.
Ruski Gasprom i Gasprom njeft posjeduju više od polovine akcija NIS-a, što je kompaniju dovelo u tešku situaciju nakon što su američke sankcije stupile na snagu prošlog mjeseca zbog njenih veza s ruskom energetskom industrijom.
Ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je za BBC da su ruski vlasnici NIS-a zatražili izuzeće od SAD-a, što pokazuje da je „ruska strana bila spremna da prenese kontrolu i uticaj na kompaniju na treću stranu“. No, upozorila je da vrijeme ističe.
Posljedice sankcija
Uticaj sankcija bio je trenutan – benzinske pumpe NIS-a morale su obavijestiti kupce da Visa i Mastercard kartice više ne važe za plaćanje goriva. Američki kartični giganti prestali su da obrađuju transakcije povezane s ruskim vlasništvom.
Na Gazpromovoj pumpi na autoputu između Novog Sada i Beograda, radnici poput Bojana i njegovih kolega nastavili su da toče benzin i dizel, ali i da provjeravaju imaju li vozači sredstva za plaćanje. „Otprilike jedan od deset nema – uglavnom stranci“, rekao je Bojan. Za svaki slučaj, u objektu je postavljen bankomat.
NIS upravlja s obje srpske rafinerije i obezbjeđuje više od četiri petine benzina i dizela u zemlji, kao i gotovo svu količinu mlaznog i teškog goriva.
Nafta iz Hrvatske – ali ne zadugo
S obzirom na to da Srbija nema izlaz na more, oslanja se na hrvatski JANAF za transport sirove nafte. No, nakon uvođenja sankcija, dotok je prekinut. Rafinerijama bi moglo ponestati sirove nafte već do kraja novembra, upozorava ministrica Đedović Handanović.
Srbija nije jedina zemlja u regionu koja se suočava s posljedicama američkih sankcija. Bugarska je već usvojila zakon o preuzimanju svoje jedine rafinerije iz ruku ruskog Lukoila, dok je mađarski premijer Viktor Orban obezbijedio jednogodišnje izuzeće od američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kriza goriva i zaliha
Početkom novembra mogla se vidjeti kolona NIS-ovih cisterni koje su čekale ulazak u skladišta mlaznog goriva na beogradskom aerodromu Nikola Tesla. Nacionalna aviokompanija Er Srbija izjavila je za BBC da „prilagođava poslovne aktivnosti“ i da je preduzela „neophodne korake“ kako bi osigurala redovne letove.
Ruski akcionari zasad ne pokazuju žurbu da prodaju svoj udio, iako Beograd tvrdi da su „spremni da djeluju“. Nacionalizacija, poput bugarskog modela, mogla bi biti jedna od opcija, ali Srbija oklijeva zbog dugogodišnjeg prijateljstva s Rusijom. Za razliku od susjeda, Srbija nije članica Evropske unije, iako ima status kandidata.
Pukotine u prijateljstvu
Ova epizoda očigledno je zategla odnose Beograda i Moskve. Iza kulisa, u vrhu srpske vlasti vlada nezadovoljstvo. Ministrica energetike pažljivo je birala riječi, ali je njena frustracija bila vidljiva.
„Ukupan prihod NIS-a unutar Gasprom grupe je beznačajan“, rekla je Đedović Handanović. „Znamo da NIS nije ključan za ruski energetski sektor, ali za Srbiju je od vitalne važnosti. Sankcije će pogoditi srpski narod, jer NIS zapošljava 13.500 ljudi i ima dominantan položaj na tržištu.“
Spor i oko gasa i oružja
Srbija se takođe oslanja na ruski gas, koji nabavlja po povoljnim cijenama, ali trenutni ugovor ističe krajem godine. Moskva, čini se, ne žuri s njegovim obnavljanjem, što je Vučića „veoma razočaralo“.
Energetski stručnjak Željko Marković ocjenjuje da bi mogućnost nacionalizacije NIS-a mogla biti razlog odugovlačenja: „Možemo snabdijevati Srbiju i bez ruskog gasa, ali pitanje je, po kojoj cijeni?“
Dodatno opterećenje odnosa stvorila je i trgovina oružjem. Iako Srbija službeno nije prodavala oružje Ukrajini, njene fabrike izvozile su ga posredno, preko trećih zemalja. Moskva je to proglasila neprihvatljivim, pa je Vučić uveo privremeni embargo koji je kasnije ukinuo, dopuštajući izvoz oružja državama EU.
Ta odluka izazvala je javnu polemiku između predsjednika Vučića i portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove.
Mogući rasplet
Ako američki pokušaj izuzeća uspije, sankcije bi mogle biti ukinute, a nafta bi ponovo krenula prema rafinerijama NIS-a. No, dogovor o gasu i dalje izostaje, a šteta u odnosima s Moskvom mogla bi biti dugoročna.
Vučić sve češće naglašava da put Srbije vodi ka Evropskoj uniji – a ova kriza, zaključuje BBC, mogla bi to uvjerenje samo da ojača.
