Notice: Trying to get property 'display_name' of non-object in /srv/storage/fokus.ba/wp-content/plugins/wordpress-seo-premium/frontend/schema/class-schema-person.php on line 152
Globus

Boris Dežulović zbog “gnjida” više ne može pisati za Slobodnu Dalmaciju

18/06/2015

Odluka vodstva splitskog dnevnog lista “Slobodna Dalmacija” o prekidu honorarne saradnje s poznatim novinarom Borisom Dežulovićem, zbog sudske presude o plaćanju odštete, izazvala je brojne komentare u hrvatskoj javnosti, pa i šire. Reakcije su razne – od toga da izdavači više ne stoje iza novinara do toga da se radi o predizbornom pospremanju novina.

[pull_quote_right]Sada bih, da ga danas pišem, napisao mnogo gore[/pull_quote_right]

Predizborno pospremanje novina, poslovna odluka novog vlasnika Europapresholdinga (EPH) da “Jutarnji list” bude lijevo-liberalno, a “Slobodna Dalmacija” desno-konzervativno glasilo, ili nastavak trenda da se izdavači odriču vlastitog novinara – unutar tih gabarita leži objašnjenje za odluku splitskog dnevnika “Slobodna Dalmacija” da otkaže honorarnu saradnju Borisu Dežuloviću.

Povod za raskid saradnje je odluka splitskog Županijskog suda da “Slobodna Dalmacija” mora platiti ukupno 20.000 eura odštete za duševne boli desetorici splitskih intelektualaca desne orijentacije, koje je Dežulović 2012. godine nazvao “desničarskom stokom i gnjidama”! Taj su izraz zaslužili, jer su kazali da je godinu dana ranije održani prvi Split Pride odgovoran za smrt mlade Antonije Bilić, djevojke koju je negdje u to vrijeme kamiondžija Dragan Paravinja oteo, silovao, ubio i bacio u smeće.

A, Split Pride je po tim umovima kriv, jer je 500 policajaca moralo štititi prvu splitsku povorku ponosa, umjesto da po terenu tragaju za djevojkom. O presudi i kvalifikacijama iz svog teksta Dežulović je za Radio Slobodna Evropa kazao:

“Ostajem li pri toj tezi – ostajem. Ostajem li pri tom tekstu – ne ostajem! Sada bih, da ga danas pišem, napisao mnogo gore. Ako je već to toliko novaca, onda bih izrazu gnjide dodao sve ostale sinonime za ljude vrijedne svakog prezira koje nudi rječnik hrvatskog jezika, a tih sinonima ima mnogo. Naprosto, ne postoji tačniji – ako ćemo pravo – forenzički tačniji izraz za takve ljude od – gnjida.”

Za njega je ta presuda skandalozna, dok za obrazloženje presude kaže kako je ne samo skandalozno, nego usput i laže.

Mnogi ovaj potez uprave splitskog dnevnika, odnosno novog vlasnika Europapresholdinga (EPH), tumače kao neko predizborno prestrojavanje, kao i provođenje odluke novog vlasnika koncerna da dva dnevnika u svom vlasništvu brendira tako da “Slobodna Dalmacija” nudi sadržaje čitateljima od centra pa desno, a “Jutarnji list” od centra pa lijevo, pa bi Dežulović u takvoj koncepciji vlasniku samo smetao. Dežulović i dalje ostaje u radnom odnosu u EPH – Mediji.

Dežulović o takvom pozicioniranju “Slobodne Dalmacije” i “Jutarnjeg lista” kaže:

“To može biti čak u krajnjoj liniji i ekonomski opravdano. Naravno da je Dalmacija u ovom trenutku – što se toga tiče – gori dio Hrvatske i Slobodna Dalmacija ovakva kakva jest – naročito sada, a ni prije nije bila bog zna šta – prilično je dobra roba za tu publiku. Šta to znači za Dalmaciju? Uvredljivo jest, naravno da ću se ja prvi složiti s time da je to uvredljivo. Ali sa druge strane Dalmacija, ovakva kakva je, možda je to i zaslužila. Naravno da se ja nikada neću s time pomiriti, ali na žalost – mene se ne pita!”

Podrška HND-a

Protiv prekida honorarne saradnje Dežuloviću u “Slobodnoj Dalmaciji” priopćenjem se oglasilo Hrvatsko novinarsko društvo (HND), a dvojica kolega koji su također zaposleni u EPH Mediji – Jurica Pavičić i Ante Tomić – u znak solidarnosti sa Dežulovićem prekinuli su honorarnu saradnju sa “Slobodnom Dalmacijom”. Pokrenuta je i peticija podrške. U svom saopćenju HND upozorava da izdavači sve češće odbijaju stati iza svojih novinara u slučaju sudskih tužbi, pri tome ne sankcionirajući eventualne uredničke propuste bez kojih ne bi bilo niti objave tekstova koji su predmet tužbi.

“Tako se pojačava dojam da urednici, umjesto prvih među jednakima u redakciji, sve više postaju produžena ruka izdavača odnosno vlasnika, a na novinare se stvara dodatni pritisak koji, između ostaloga, uzrokuje autocenzuru, čime ih se indirektno prisiljava da ne rade svoj posao”, kaže se u priopćenju HND-a.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.