Brisel razmatra prijedloge o napuštanju sistema pristupanja Evropskoj uniji (EU) koji se koristi od Hladnog rata, a koji bi bio zamijenjen kontroverznim “dvoslojnim modelom” s ciljem ubrzanja ulaska Ukrajine u EU. Iako je plan preustroja o kojem raspravlja Evropska komisija u preliminarnoj fazi, već izaziva zabrinutost u evropskim prijestolnicama zbog pristupa “olakšanog proširenja” i njegovih dalekosežnih implikacija, tvrdi za Financial Times sedam visokih zvaničnika uključenih u razgovore.
Ukrajina, koja je status kandidata dobila nedugo nakon početka ruske invazije u februaru 2022. godine, članstvo u EU vidi kao ključni element svoje poslijeratne budućnosti i konačnu potvrdu svog prozapadnog usmjerenja.
U nacrtima mirovnog plana od 20 tačaka, o kojem se pregovara pod vodstvom SAD-a, navodno se spominje ulazak Kijeva u EU 2027. godine, uprkos procjenama zvaničnika Unije da bi zemlji moglo trebati i desetljeće reformi kako bi ispunila stroge kriterije za članstvo.
Zvaničnici Komisije smatraju da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski moći prihvatiti druge aspekte mogućeg mirovnog sporazuma, poput odustajanja od teritorija u korist Rusije, samo ako članstvo u EU može predstaviti kao pozitivan ishod.
Ukrajina u početku ne bi imala uobičajena prava glasa
Preliminarni plan omogućio bi Ukrajini da se pridruži bloku, ali sa znatno manjom moći odlučivanja. Prema riječima zvaničnika, Ukrajina u početku ne bi imala uobičajena prava glasa na sastancima čelnika i ministarskim vijećima.
Prema prijedlozima koji se još razrađuju, Kijev bi dobio postepen pristup dijelovima jedinstvenog tržišta, poljoprivrednim subvencijama i finansiranju unutrašnjeg razvoja tek nakon ispunjavanja određenih uslova nakon samog pristupanja.
Time bi se drastično promijenila pristupna pravila dogovorena 1993. godine, koja od zemalja zahtijevaju da ispune ogroman broj propisa EU-a u nizu područja prije nego što postanu punopravne članice.
“Izvanredna vremena zahtijevaju izvanredne mjere… Ne potkopavamo proširenje. Proširujemo koncept proširenja”, rekao je jedan visoki diplomat EU-a upoznat s konceptom. “Pravila su napisana prije više od 30 godina. I moraju biti fleksibilnija. Ovo je trenutak koji se događa jednom u generaciji i moramo biti spremni odgovoriti.”
Duboka zabrinutost pojedinih članica
Međutim, diplomati iz država članica i drugih zemalja kandidatkinja izrazili su duboku nelagodu zbog koncepta. Neki strahuju da bi to negativno uticalo na buduću stabilnost bloka, umanjilo vrijednost članstva i uznemirilo druge zemlje koje teže ulasku.
“To je zamka koju su postavili Putin i Trump, a mi u nju ulazimo”, rekao je drugi diplomat EU-a, upozoravajući na rizik za jedinstvo bloka.
“EU je ponovo između čekića i nakovnja”, rekao je Mujtaba Rahman, direktor za Evropu u Eurasia Group. “Nema izbora osim ubrzati pristupanje Ukrajine, no to će otvoriti Pandorinu kutiju političkih i strateških rizika koje niko u Bruxellesu ne razumije u potpunosti.”
Napredak Ukrajine kroz postojeći proces članstva trenutno je zaustavila Mađarska, koja blokira jednoglasno odobrenje potrebno za otvaranje i zatvaranje svakog od 35 pristupnih poglavlja. Zvaničnici EU-a i Ukrajine vjeruju da bi učešće SAD-a u mirovnom sporazumu moglo prisiliti Budimpeštu da popusti.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nedavno je povezala pristupanje Ukrajine s mirovnim pregovorima. “Pristupanje je i ključna sigurnosna garancija sama po sebi za Ukrajinu, ali i ključni pokretač budućeg rasta i prosperiteta”, izjavila je. Ipak, velika grupa postojećih članica EU-a, iako podržava Ukrajinu, žestoko se protivi svim mjerama koje bi stvorile rupe u pravilima ili uspostavile dvoslojni sistem članstva, potvrdila su četiri diplomata.
“Ne možete imati proces zasnovan na zaslugama s fiksnim datumom završetka”, rekao je jedan od njih. “Pokušajte ovo nametnuti državama članicama i nikada to neće prihvatiti”, upozorio je drugi visoki zvaničnik EU-a, ističući da bi to stvorilo štetan razdor između Bruxellesa i članica.
Šta to znači za BiH i druge države
Zvaničnici ističu da bi svaki potez prilagođavanja procesa proširenja poremetio i ambicije drugih kandidata za pristupanje te postavio šira pitanja o odnosima EU-a sa susjedima. Crna Gora i Albanija, koje su najdalje odmakle u pregovorima, mogle bi smatrati da im se nudi manje privlačna nagrada.
Također, postavlja se pitanje bi li drugim državama koje su posljednjih godina ostvarile manji ili nikakav napredak, poput Bosne i Hercegovine i Turske, bila ponuđena ista opcija “olakšanog proširenja”.
Nejasno je i kako bi se to odrazilo na zemlje Evropskog ekonomskog prostora poput Norveške, koje su dio jedinstvenog tržišta bez prava glasa, ili na druge bliske partnere poput Ujedinjenog Kraljevstva. “Postavljate ogromna, teška pitanja s nečim ovakvim. Mogući su toliki nepredviđeni ishodi”, zaključio je treći visoki diplomat EU-a.
