Globus

Analitički osvrt

Britanski historičar Marko Hoare za Fokus.ba: Kakva je povezanost između napada u Francuskoj i Austriji

03/11/2020

Islamistički ekstremizam i terorizam privlače mlade ljude svih etničkih grupa. Ipak, nedavni napadi u Austriji i Francuskoj predstavljaju posljednji dah pokreta koji je u velikom padu, kaže londonski profesor

Britanski historičar Marko Atilla Hoare, profesor londonskog univerziteta Kingston, koji je i vanredni profesor i voditelj istraživanja na Odsjeku za političku nauku i međunarodne odnose u Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju secirao je u razgovoru za Fokus.ba dešavanja u Francuskoj i Austriji u proteklim danima. Povod za razgovor bio je svakako sinoćnji teroristički napad u Beču.

Piše: Amil DUČIĆ

Napadač iz Beča koji je ubio četiri osobe identificiran je kao Kujtim Fejzulai, 20-godišnjak čiji su roditelji Albanci iz Sjeverne Makedonije, te osuđenik zbog pokušaja pridruživanja formacijama ISIL-a. Našeg sagovornika smo upitali da li se profil ovog napadača uklapa u mnoge koje su odgovorni za niz terorističkih napada u Evropi.

-Rekao bih da je uporedno gledajući neuobičajeno da muslimani sa Balkana budu uključeni u islamističke terorističke napade. Umjereni oblik islama koji prakticiraju Albanci i Bošnjaci i demokratska, pluralistička priroda njihovih društava, govori u biti protiv njihove upletenosti u islamistički terorizam i ekstremizam. Tako, na primjer, bombaški napadi 11. septembra, ili oni u Londonu i Madridu nisu imali balkanske počinitelje. Kao ni nedavni napadi nožem u Parizu i Nici, kao ni ubistvo Samuela Patyja. Međutim, islamistički ekstremizam i terorizam privlače mlade ljude svih etničkih grupa. Tako su jedan od počinilaca bombaških napada u Londonu i obojica ubica Leeja Rigbyja 2013. godine dolazili iz nemuslimanske porodične sredine, kazao je Hoare za Fokus.ba.

On je kazao da je islamističko-teroristički ekstremizam pokret koji nadilazi svoje dvije glavne organizacije, ISIL i Al Kaidu.

-Dakle, dok članovi ovih organizacija izvode napade organizirano, drugi ekstremisti nadahnuti istim idejama samovoljno mogu izvoditi napade kopirajući ih. Srećom, takvi napadi u Evropi smanjili su se razmjerom i učestalošću posljednjih godina kako su evropske sigurnosne službe postajale sve učinkovitije u borbi protiv njih, a kako je i sama “Islamska država” uništena u svom središtu. Nedavni napadi u Austriji i Francuskoj predstavljaju posljednji dah pokreta koji je u velikom padu, rekao je Hoare.

Hoare je komentirao i ponašanje predsjednika Francuske Emmanuela Macrona posljednjih dana. Ljutnju muslimana Macron je pokušao smiriti u intervjuima za globalne medije i to nakon protesta stotina hiljada muslimana širom arapsko-muslimanskog svijeta. Spaljivali su i gazili francuske zastave i lutke koje su predstavljale Macrona. Danas je austrijski kancelar Sebastian Kurz prilično brzo nakon napada naglasio da “ovo nije borba između kršćana i muslimana”.

-Macron nije kriv za ovu krizu. Napadi u Parizu i Nici su akcije globalnog terorističko-ekstremističkog pokreta koji je izvršio napad i ubio nevine ljude širom svijeta, uključujući i mnoge muslimane. U međuvremenu, autoritarni lideri i demagozi poput turskog predsjednika Erdogana pokušali su iskoristiti ovu krizu raspirujući antifrancuski i antizapadni šovinizam među svojim pristalicama. Suprotno tome što se, na primjer, nisu uspjeli suprotstaviti genocidu nad ujgurskim muslimanima u Kini, sugerira da je njihov bijes protiv Francuske ciničan i oportunistički. Bilo koji francuski predsjednik hoće i mora insistirati na principu slobode govora, uključujući slobodu pisaca i karikaturista da objavljuju stvari koje bi neki ljudi mogli smatrati uvredljivima, kaže Hoare.

Međutim, kako navodi on, to ne znači da je Macronovo ponašanje bilo savršeno. Za problem terorizma nastavlja naš sagovornik, Macron je problematično okrivio navodni muslimanski “separatizam” u Francuskoj, zanemarujući činjenicu da je francusko muslimansko stanovništvo u velikoj mjeri dobro integrirano u ostatak francuskog društva i uglavnom stoji uz svoju zemlju protiv terorista.

-Macronova nedavna tvrdnja da je islam u krizi u cijelom svijetu sugerira da na taj problem gleda kao na muslimane i islam općenito, umjesto na malu i nereprezentativnu manjinu među njima. Macron je takođe nedavno ometao pristupanje EU balkanskim zemljama s velikim brojem muslimanskog stanovništva – Albaniji i Makedoniji. Možemo se bojati mogućnosti da Macron pod pritiskom francuske krajnje desnice može inzistirati na agresivnijem nametanju laicita koji efikasno kažnjavaju muslimansko stanovništvo, kolektivno, na primjer ograničavanjem dostupnosti halal hrane. Takve mjere podijelile bi francuske građane u vrijeme kada je potrebno jedinstvo, zaključio je Hoare.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.