Američki predsjednik Donald Trump priprema se svoju opsesiju Grenlandom predstaviti na globalnom nivou na ovosedmičnom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, naoružan prijedlogom 99-godišnjeg najma i prijetnjama carinama vrijednim više milijardi dolara.
Prema dvama izvorima, Trump je svom timu naložio da pripremi nekoliko opcija za Grenland koje će predložiti evropskim saveznicima, dok Evropska unija razmatra uzvratne mjere kao odgovor na ono što evropski čelnici vide kao pokušaj prisilne aneksije danske teritorije, piše Kyiv Post.
VEZANI TEKST Zajednički odgovor osam evropskih država kojima je prijetio Trump
“Ovo je najozbiljniji transatlantski prekid koji smo vidjeli od rata u Iraku”, rekao je jedan visoki zapadni zvaničnik. “I odvija se oko otoka za koji su većina Evropljana mislili da je zauvijek izvan dosega.”
Trumpov plan za Grenland
Iako je Trump javno isključio mogućnost najma Grenlanda, izvori navode da je privatno fleksibilniji. Navodno je otvoren za gotovo stoljetni najam – tačnije, na 99 godina – što je rješenje osmišljeno da ublaži evropsko negodovanje, a istovremeno osigura de facto američku kontrolu nad arktičkim otokom bogatim resursima.
Druga opcija koja se razmatra jest ponuditi stanovnicima Grenlanda prava po uzoru na Portoriko. Prema tom okviru, Grenlanđani bi postali američki državljani s potpunim bilateralnim pristupom i trgovačkim povlasticama.
Bili bi izuzeti od američkog poreza na dohodak, osim ako se ne presele na kopno. Trumpovi pomoćnici vjeruju da bi se takav prijedlog mogao predstaviti kao paket prosperiteta za otprilike 56.000 stanovnika otoka. “Pokušavaju to upakovati kao primamljivu ponudu”, rekao je zapadni diplomata upoznat s razgovorima.
Pritisak carinama
Posljednjih sedmica Trump je pojačao pritisak, prijeteći carinama i izričito povezujući trgovinske kazne sa spremnošću Danske na prodaju otoka. U subotu je najavio carinu od 10 posto na Dansku i druge evropske zemlje koje su s njom u savezu, a koja bi trebala stupiti na snagu sljedeći mjesec.
“Subvencionirali smo Dansku i sve zemlje Evropske unije, i druge, dugi niz godina ne naplaćujući im carine, niti bilo kakve druge oblike naknade”, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
VEZANI TEKST Trump uveo carine osam zemalja: Plaćat će dok ne preuzmem Grenland
“Sada, nakon stoljeća, vrijeme je da Danska uzvrati – svjetski mir je u pitanju!” Dodao je da će uvozni porezi “biti dospjeli i plativi dok se ne postigne dogovor o potpunoj i cjelokupnoj kupovini Grenlanda.”
Evropski odgovor
Evropski čelnici reagirali su ogorčeno te otvoreno raspravljaju o ekonomskoj odmazdi. Vodeći diplomati EU-a sastali su se u nedjelju na kriznim razgovorima i raspravljali o ponovnom aktiviranju plana za uvođenje carina na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde eura.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je kolege da aktiviraju instrument EU-a protiv prisile – u Bruxellesu poznat kao “velika bazuka” – ako Trump nastavi s prijetnjama. Taj zakon, koji nikada nije korišten, omogućio bi EU-u da nametne sveobuhvatne kaznene mjere zemlji koja ekonomskim pritiskom pokušava iznuditi promjenu politike.
Nakon razgovora, predsjednik Evropskog vijeća António Costa najavio je vanredni summit EU-a koji će se vjerovatno održati u četvrtak. “EU”, rekao je Costa, pokazala je “spremnost da se branimo od bilo kakvog oblika prisile.”
Ucjena
U zajedničkoj izjavi, čelnici Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske upozorili su: “Prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i rizikuju opasnu silaznu spiralu. Predani smo očuvanju našeg suvereniteta.”
Italijanska premijerka Giorgia Meloni nazvala je Trumpove carine pogreškom, dok ih je nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel nazvao “ucjenom”. Ipak, unutar Evrope ne postoji jedinstvo po pitanju odmazde.
VEZANI TEKST Europa planira odgovor Trumpu, na stolu i radikalna opcija zauzimanja američkih baza
“Trenutno nema govora o primjeni ACI-ja [instrumenta protiv prisile] ili bilo kojeg drugog trgovinskog instrumenta protiv SAD-a”, upozorio je jedan diplomata EU-a, dok su drugi dužnosnici naglasili da preferiraju dijalog. “Niko ne želi trgovinski rat zbog Grenlanda”, rekao je drugi evropski dužnosnik. “Ali niko ne može prihvatiti da ga se prisiljava na prodaju teritorije.”
Napetosti u NATO-u
Trumpov potez izazvao je potrese unutar NATO-a. Američki ministar finansija Scott Bessent u nedjelju je odbacio ideju da SAD mora birati između Grenlanda i saveza. “Oboje… to je očito lažan izbor”, rekao je za NBC. Na konstataciju da evropski čelnici to vide drugačije, Bessent je odgovorio: “Evropski čelnici će doći k sebi.
I shvatit će da moraju biti pod američkim sigurnosnim kišobranom.” Insistirao je da će SAD ostati u NATO-u, ali je dodao: “Nećemo prepustiti našu hemisfernu sigurnost drugim zemljama. Amerika mora biti u kontroli ovdje.”
Bivši potpredsjednik Mike Pence podržao je Trumpov cilj stjecanja Grenlanda, ali je kritizirao taktiku. “Zabrinut sam zbog korištenja, po mom mišljenju, upitne ustavne ovlasti, nametanja jednostranih carina NATO saveznicima kako bi se postigao ovaj cilj”, rekao je Pence za CNN.
Republikanski kongresnik Michael McCaul upozorio je da bi vojna invazija na Grenland značila rat s NATO-om. “To bi na kraju ukinulo NATO kakvog poznajemo”, rekao je. Demokratski senator Chris Van Hollen nazvao je Trumpov potez “otimanjem zemlje”. “Ovo nije pitanje sigurnosti”, rekao je. “Donald Trump se želi dočepati minerala i drugih resursa Grenlanda.”
Politički otpor u SAD-u
Na Capitol Hillu, Trumpov potez izaziva kritike obiju stranaka. Vođa manjine u Senatu Chuck Schumer oštro je kritikovao prijetnju carinama. “Bezobzirne carine Donalda Trumpa već su podigle cijene i naštetile našoj ekonomiji”, rekao je Schumer. “Sada samo pogoršava stvari.”
Van Hollen je pozvao republikance da podrže rezoluciju o ratnim ovlastima kako bi se ograničila Trumpova vanjska vojna ovlast, dok je bivši Bidenov pomoćnik Michael Carpenter ismijao objavu glavnog sekretara NATO-a Marka Ruttea o razgovoru s Trumpom. “Bolje ne tvitati ako je to sve što imate za reći”, napisao je Carpenter.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen zauzela je prkosan stav nakon razgovora s evropskim čelnicima. “Zajedno čvrsto stojimo u našoj predanosti očuvanju suvereniteta Grenlanda i Kraljevine Danske”, napisala je. “Uvijek ćemo štititi naše strateške ekonomske i sigurnosne interese.”
Davos kao tačka odluke
Sada svi putevi vode u Davos, gdje se očekuje da će Trump iznijeti svoje opcije za Grenland direktno evropskim čelnicima. “Davos će biti trenutak istine”, rekao je jedan zapadni dužnosnik. “Ili će se ovo deeskalirati u neki kompromis za očuvanje obraza, ili krećemo ravno u transatlantsku trgovinsku i sigurnosnu krizu.”
Ono što je počelo kao ideja o kupovini nekretnine preraslo je u geopolitički sukob i test izdržljivosti za sam zapadni savez.
