Globus

analiza

EU dokument o Srbiji: Vučić odlaže raskid s Rusijom, a pomaže mu opozicija

07/06/2022

U analizi se navode mogući koraci koje bi predsjednik Srbije mogao preduzeti u bliskoj budućnosti

Evropske obavještajne službe su izradile analizu u kojoj se ocjenjuje da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da preduzme korake na domaćoj i međunarodnoj sceni kako bi odložio svoj raskid sa Rusijom, a u međuvremenu nastavio da pridobije ustupke Zapada.

Ovaj dokument, koji ima klasifikaciju “poverljivo”, je izrađen od strane više evropskih obavještajnih službi, za potrebe Evropske službe za spoljnu akciju (EEAS), na čijem je čelu šef evropske diplomatije Josep Borrell.

Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je uvid u ovaj dokument gdje se analiziraju naredni koraci koji će preduzeti predsjednik Vučić s ciljem nastavka politike balansiranja. Ruska invazija na Ukrajinu, smatraju evropski obavještajci, predstavila je problem odnosa snaga za predsjednika Vučića, smanjujući manevarski prostor Srbije u oblasti spoljne i bezbjednosne politike.

U analizi se navode mogući koraci koje bi predsjednik Srbije mogao preduzeti u bliskoj budućnosti.

Šta bi Vučić mogao preduzeti?

“Kako bi ublažio snažan pritisak Zapada u vezi sa sankcijama, predsjednik Vučić planira da preduzme različite poteze, na međunarodnom i unutrašnjem planu kako bi spriječio negativne implikacije po Srbiju, ali najviše da sačuva sopstvenu političku moć”, naglašava se u internom dokumentu.

Između ostalog se navodi da je velika vjerovatnoća da će on odlagati formiranje nove vlade što je duže moguće, koristeći to kao izgovor za odlaganje uvođenja sankcija Rusiji. Izbori u Srbiji održani su 3. aprila. Na njima su Vučićevi naprednjaci osvojili 120 mandata u Skupštini Srbije, dok je u Parlamentu od 250 poslaničkih mjesta potrebno najmanje 126 glasova za formiranje vlade.

Sa druge strane, procjenjuje se u dokumentu EU, očekuje se da će predsjednik Srbije vjerovatno sprovoditi “politiku malih koraka” kako bi Srbiju približio Zapadu. Cilj je da odloži svoj konačni raskid sa Rusijom i iskoristi buduću promjenu spoljnopolitičkog pravca kako bi dobio što više političkih i ekonomskih ustupaka za Srbiju.

Uloga SPC u slučaju raskida sa Rusijom

U dokumentu se spominje da bi Srpska Pravoslavna Crkva (SPC) odigrala ključnu ulogu u slučaju da Srbija odluči da se kreće prema Zapadu. Navodi se da je patrijarh Profirije, veoma blizak sa srpskim predsjednikom, i da bi on odigrao važnu ulogu u tome da stanovništvo prihvati pro-zapadnu politiku Srbije.

“Izdašne državne donacije SPC-u pomoći će Profiriju da uvjeri sveštenstvo u tom pogledu”, stoji u internom dokumentu.

Dodaje se da je prvobitni “neutralni” izbor Crkve da ne stane ni na jednu stranu u ratu u Ukrajini olakšao situaciju za Vučića, stvarajući određeni prostor da se udalji od Rusije.

Vučićeva korist od desničara

Evropske obavještajne službe ocjenjuju da će u narednom periodu, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, pokušati da iskoristi po-rusku desničarsku opoziciju u parlamentu kao izgovor da ne usvaja ili odlaže teške spoljnopolitičke odluke.

“Vučiću odgovara prisustvo takve opozicije jer mu omogućava da se Zapadu predstavi kao umjereni političar”, stoji u dokumentu ali i podvlači da su ove desničarske partije (NADA/DSS – Nacionalna demokratska alternativa/Demokratska stranka Srbije, Zavetnici i Dveri) povezane sa SNS-om i imaju finansijsku i logističku podršku ove stranke.

Tenzije unutar naprednjaka i Moskvini favoriti za ministre

Evropske obavještajne službe predviđaju da će rasti tenzije unutar SNS-a prilikom raspodjele vlasti na lokalnom i državnom nivou, ali i zbog budućih odluka o spoljnoj politici.

Kada se vlada formira, njen sastav će biti jasan pokazatelj spoljnopolitičkog pravca Srbije, a prema navodima u dokumentu Aleksandar Vučić će vrlo vjerovatno nastaviti da drži prozapadne i proruske ministre u budućoj vladi kako bi nastavio balansirajuću politiku.

S tim u vezi, analiza poredviđa da će budući premijer biti iz redova SNS-a. Kao mogući kanididati se spominju Siniša Mali (aktuelni ministar finansija i bivši gradonačelnik Beograda), Nikola Selaković (trenutni šef diplomatije), a da manje šanse ima, iako i dalje je kandidatkinja, aktuelna premijerka Ana Brnabić za koju se misli i da će biti ili predsjednica Skupštine ili će dobiti važnu ambasadorsku poziciju.

Poseban paragraf se posvećuje karijeri Nikole Selakovića za kojeg se u dokumentu podvlači da ako ne postane premijer, onda će imati važno ministarsko mjesto.

Selaković i dalje ostaje kandidat za funkciju ministra inostranih poslova, mada prema navodima evropskih obavještajnih službi, u cirkulaciji je i ime Marka Đurića, trenutni ambasador Srbije u Vašingtonu, međutim da “Moska preporučuje Selakovića” za to mjesto.

“Trojanski konj” iz opozicije

Analiza evropskih obavještajnih službi se bavi i ulogom predsjednika Stranke Slobode i Pravde Dragana Đilasa u političkoj sceni u Srbiji.

Obavještajne informacije, kako stoji u dokumentu, pokazuju da postoje indicije o “zakulisnoj saradnji sa Vučićem i njegovoj ulozi ‘trojanskog konja’ koji izaziva razdor među opozicionim strankama i već neko vrijeme ih slabi”.

Spominje se da je Dragan Đilas nekoliko puta pred izbore odbacio saradnju sa SNS-om, ali da je saradnja između njega i Aleksandra Vučića postala izglednija poslije ličnog sastanka sredinom aprila i najave mogućih prijevremenih gradskih izbora u Beogradu na jesen 2022. ili proljeće 2023.

Konstitutivna sjednica Skupštine Beograda zakazana je za subotu, 11. juni. Novi gradski parlament i vlast biće izabrani više od dva mjeseca nakon opštih aprilskih izbora. Razlog je ponovljeno glasanje na dva biračka mjesta, 21. aprila.

Nakon konačnih rezultata od 110 odbornika, lista oko vladajuće SNS osvojila je najviše mandata ali ne i da samostalno formira vlast – 48.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.