EU u fokusu

Fajon: Islamofobija postaje ‘mamac’ za sakupljanje glasova

30/10/2015

Iako se Evropska unija suočava s velikim brojem izazova, a najveći je migrantska kriza, to ne znači da se politika širenja ne nastavlja. Važno je da članice EU i države koje to žele postati ne nasjednu ekstremnim desnim ideologijama, koje se hrane netolerancijom i ksenofobijom, rekla je u razgovoru za Fenu zastupnica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon odgovarajući na pitanje koliko će, sveopća migrantska kriza otežati put BiH ka EU.

Na najvišem državnom nivou u toku su pripreme za podnošenje aplikacije za članstvo BiH u Evropskoj uniji. Koliko će, uz unutarpolitičke zastoje u BiH, sada i sveopća kriza s migrantima koja je podijelila Evropu na prihvatanje i odbijanje dolaska migranata, put BiH ka članstvu u EU učiniti još težim?

– Tačno je da se Evropska unija (EU) nalazi u periodu u kom se suočava sa velikim brojem izazova, u ovom trenutku je svakako migrantska kriza najveći izazov. Međutim, to ne znači da politika širenja ne nastavlja svoj tok, naprotiv, trenutna situacija je pokazala koliko su politika širenja i susjedska politika u stvari važne za stabilizaciju našeg susjednog regiona, prevashodno Bliskog istoka. Važno je da kako države EU tako i države koje to žele postati ne nasjednu ekstremnim desnim ideologijama, koje se hrane netolerancijom i ksenofobijom. To je realna opasnost i to je ono što me brini, a ne to da BiH neće napredovati na putu prema članstvu u EU. Pogledajte Kosovo, koje je upravo potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Srbija će također uskoro otvoriti prva pregovaračka poglavlja, dakle stvari napreduju – kaže Fajon.

Evropa je zaokupljena migrantskom krizom koja je dovela do toga da se u Bruxellesu čuju strahovi za budućnost Evropske unije. Koliko je situacija ozbiljna u pogledu raspada EU?

– Bez obzira na nesuglasice između država EU u odgovoru na krizu i ponekad dijametralno različite stavove, ne brine me budućnost EU u smislu opstanka, već se pitam koji put će EU izabrati, hoće li parirati ostalim svjetskim silama, hoće li predstavljati kredibilnog spoljnopolitičkog igrača. Svaku krizu, pa tako i ovu, vidim kao priliku da se EU ojača, da usvoji neka nova pravila, donese nove zakone. Nije lako uskladiti stavove i interese 28 zemalja, ali čak iako nađemo najnižu dodirnu tačku i imamo zajednički odgovor, to je veliki uspjeh i svakako mnogo bolje od reakcije svake države posebno. Dakle, o raspadu ne želim da razmišljam, ali zato mislim da je možda ova kriza momenat u kome treba razmišljati o realizaciji neke od teorija evropskih integracija koje su se do sada manje više spominjale u naučnim krugovima: Evropa više brzina ili Evropa koncentričnih krugova – kaže evropska parlamentarka.

Čini se da Evropa postaje sve više ksenofobična, krivo shvaćanje islama je sve prisutnije, a BiH je “između”?

– Islamofobija je nažalost sve prisutnija, postala je ‘mamac’ za sakupljanje glasova na račun ekstremističkih ideologija, nacionalizma, mržnje i netolerancije. Kao što sam već napomenula, to je ono što me najviše brine. Kriza je uvijek dobar poligon za širenje netolerantnosti i radikalizma, ali ukoliko se trezveno razmišlja i ako progresivne sile nadjačaju nazadnjačke, onda iz krize možemo izaći jači i stabilniji, kao pobjednici. BiH bi svojom etničkom i vjerskom raznolikošću bila dobar primjer u EU – smatra Fajon.

I odnosi država na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti postaju sve zategnutiji. Relacija između Srbije i Hrvatske, potom Hrvatske i Slovenije, Austrije, Mađarske su u znaku međusobnih optužbi i nerazumijevanja. I Vi ste nedavno u Evropskom parlamentu imali u tom tonu diskusiju s kolegom iz Hrvatske?

– Čini mi se da su odnosi na Balkanu uvijek pomalo napeti, tako da brzo dođe do njihovog zaoštravanja. Nažalost i ovaj put je bilo tako. Zatvaranje granice Hrvatske sa Srbijom je bilo potpuno nepotrebno, kao i neodgovorno ponašanje Hrvatske kada je u pitanju komunikacija o broju izbjeglica koje ulaze u Sloveniju, kao i tačne lokacije gdje ulaze. Posle obilaska izbjegličkih centara na južnoj granici Slovenije s Hrvatskom, gdje su me ljudi s terena obavijestili o nefer ponašanju susjeda, jednostavno sam željela da intervenišem i na to upozorim tokom rasprave u Evropskom parlamentu. Kolega Picula je na to odgovorio u skladu sa svojim uvjerenjima i stavovima, na kraju krajeva zato i sjedimo u Evropskom parlamentu, da kritikujemo, pohvalimo, upozorimo i prije svega suočimo mišljenja i stavove – pojašnjava Fajon.

Slovenija, zemlja iz koje dolazite, također najavljuje radikalne mjere u smislu zaustavljanja izbjeglica?

– To nikako ne bi bilo pametno. Ono o čemu se govori posljednjih dana je postavljanje nekih objekata koji bi sprječavali nekontroliran protok migranata. Broj izbjeglica koji u posljednjih deset dana svakog dana uđe u našu državu je ogroman i jedini način da se osigura njihov prolaz kroz Sloveniju je na neki organizovan način i pod nadzorom kompetentnih službi, inače bi nastao haos. Dakle, ne radi se o gradnji zidova ili ograde, kao što smo to vidjeli u Mađarskoj, niti o zatvaranju granica, već o nužno potrebnim mjerama. Ponavljam, gradnja zidova i ograda nikako nije pravo rješenje, ni za EU, ni za Schengen, i nikako ne rješava migrantsku krizu! – kategorična je zastupnica iz Slovenije u Evropskom parlamentu Tanja Fajon.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.