Njemački mediji: EU u “zapadnim” i “istočnim blokovima”

Bugarsku u narednih šest mjeseci čekaju veliki zadaci. Ta siromašna EU-članica je preuzela predsjedanje Evropskom unijom. Njemačka štampa komentira i analizira.

“Bugarska – siromašna, ali angažirana”, naslov je komentara lista Frankfurter Neue Presse o bugarskom predsjedanju Evropskom unijom u prvoj polovini 2018. godine. Time je ta zemlja znatno više u javnom fokusu nego ranije, navodi se u komentaru.

“Bugarska je sebi zacrtala jedan cilj s kojim zasigurno kod ostalih 27 članica neće naići na neko veliko odobravanje: Bugarska želi da i druge države Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Srbija te Kosovo – uskoro budu primljene u Uniju. Kako bi to trebalo funkcionirati? Kritičari strahuju daljnje finansijske rupe – i sumnjaju sposobnost integriranja”, navodi Thomas Schwarz, autor komentara u listu Frankfurter Neue Presse.

Nacionalistički pristupi pojedinih EU-zemalja

No, pored te sumnje u sposobnost integracije u “evropsku porodicu”, tu je još i jedan praktični problem, navodi se dalje u komentaru:

“Već sada se s aktualno 28 članica teško upravlja tim tankerom. Ustvari bi se već sada modaliteti usklađivanja i novčani tokovi trebali u potpunosti nanovo regulirati – upravni aparat je aktualno već napuhan. Ako bi Unija dalje rasla, došlo bi do još više nepreglednosti. Tu bi jedna ‘EU regija’ imala više smisla, s Njemačkom, Francuskom, Belgijom, Luksemburgom i Holandijom kao gospodarski jakom ‘Unijom-jezgrom’ s odgovarajućom moći za odlučivanje, te jugoistočnim, istočnim i sjevernim Evropljanima u drugim ‘blokovima’. Istina, to je još neka predodžba koja bi tek mogla zaživjeti u nekoj budućnosti i zasigurno bi to bilo i komplicirano. Pogotovo što neke zemlje poput Poljske, Mađarske ili Austrije trenutno više slijede neke nacionalističke pristupe. Ali jedno ‘ovako dalje’ dugoročno gledano također neće funkcionirati. No, vratimo se Bugarskoj. Ta zemlja je možda mala i siromašna. Ali ona ipak u Evropi vidi svoju šansu. Možda se to odrazi i na druge EU-članice.”

Najslabija karika Evropske unije

O “siromašnoj Bugarskoj” piše i Badische Zeitung: “Ta nekadašnja zemlja Istočnog bloka ostaje najsiromašnija zemlja EU-a unatoč gospodarskom rastu koji je 2016. od 3,9 posto. A zbog deficita po pitanju borbe protiv korupcije i na polju pravosuđa, Bugarska je pod stalnom posebnom prismotrom Bruxellesa – obuhvatni zakon o suzbijanju korupcije je tek krajem decembra 2017. donesen.” No, Bugari su istovremeno i prijateljski nastrojeni prema Evropskoj uniji, piše dalje Badische Zeitung: “Nakon deset godina u Uniji, prema rezultatima jedne ankete 77 posto Bugara smatra dobrim članstvo u EU-u.”

“Problematično dijete Bugarska” ima kontroverzan imidž, piše list Schwäbische. U toj zemlji demokracija “zapinje”. Ona važi “ne samo kao najsiromašnija zemlja EU-a već i kao jedna od najkorumpiranijih. Neovisnost pravosuđa, slično kao u Rumuniji ili Mađarskoj, nije zagarantovana. Bugarska uživa sumnjivu čast da je prva EU-zemlja koja preuzima predsjedanje Vijećem Evropske unije, a istovremeno je pod nadzorom Evropske komisije – i to od učlanjenja 2007. godine. No, Bruxelles se prema premijeru Borisovu odnosi veoma kulantno. On važi kao stabilizator u jugoistočnoj Evropi s dobrim vezama s balkanskim susjedima i Turskom, najvažnijim partnerom EU-a po pitanju migrantske politike. Međutim, Bugarska važi i kao trojanski konj za Rusiju čiji predsjednik Vladimir Putin tu zemlju smatra najslabijom karikom Evropske unije.”