Plan EU protiv haosa na Balkanskoj ruti: Nisi registrovan – nemaš nikakva prava!

“Nisi registrovan – nemaš nikakva prava!” je ponajvažniji zaključak samita u Briselu o haosu na “Balkanskoj ruti”. EU je nekim zemljama sa ove rute obećala da će podići šatore za prvi prihvat 100.000 izbjeglica.

Angela Merkel i nakon vanrednog samita Evropske unije sa zemljama Balkana u Briselu neumorno ponavlja kako je “izbjeglička kriza jedan od najvećih ispita za EU”. Pri tome izbjegava odgovor na pitanje da li je ona tokom žilavih osmočasovnih pregovora sa zemljama duž “Balkanske rute” upozoravala na mogući kraj EU.

Slovenački premijer Miro Cerar je prethodno otvoreno upozorio da bi, ukoliko zemlje članice ne budu sarađivale, to moglo značiti kraj EU. Na kraju mu je ostala nada da će se Hrvatska držati obećanja koje je dala u Briselu i informirati Sloveniju o dolasku vozova sa izbjeglicama. Cerar je izrekao i ono čega se najviše plaši a to je situacija sa izbjeglicama, koje bi ostale u Sloveniji i zemljama Balkana ukoliko Njemačka i Austrija zatvore svoje granice. “To bi bila užasna katastrofa”, rekao je premijer Slovenije.

Junckeru je uspjelo da sprovede plan od 17 tačaka

Politika propuštanja izbjeglica kroz jednu u drugu zemlju sada bi se morala okončati. Od sada važi pravilo “Nisi registrovan – nemaš nikakva prava!”, najavio je šef Evropske komisije Jean-Claude Juncker najvažniji rezultata nedjeljnog vanrednog samita u Briselu. Šefovi vlada su se osim toga dogovorili da svaka zemlja svog susjeda mora informirati o izbjeglicama koje dolaze. Pored toga bi se uz pomoć UNHCR-a bi se trebali podići kampovi za prvi prihvat 50.000 izbjeglica.

Komesar UN-a za izbjeglice Antonio Guterres govorio je o haotičnoj situaciju na pragu zime. Otvorenono je ostalo da li njegova organizacija UNHCR može da dovoljno brzo podigne šatore za 50.000 ljudi. No jedno je sigurno, dolazak izbjeglica mora biti regulisan. Srednjoročno gledano odobravanje azila u Evropi biće moguće samo ako bude postojala solidarnost u EU. Ali fer raspodjela izbjeglica, koju traži Angela Merkel, nije stajala na dnevnom redu.

Dogovor predviđa i da se dodatnih 50.000 mjesta za prvi prihvat i registraciju izbjeglica mora podići u Grčkoj. Slovenija i Mađarska su napali Grke, jer ne štite dovoljno svoije vanjske granice i puštaju izbjeglice da iz Turske masovno dolaze u Grčku a onda ih otpremaju prema zapadnoj Evropi. No, oštro je kritikovan i mađarski premijer Viktor Orban, jer je izjavio da je on samo posmatrač. Nakon što je Mađarska zatvorila svoje granice, izbjeglice su krenule novom rutom koja vodi preko Hrvatske i Slovenije.

Plan za kratkotrajno ublažavanje krize

I grčki premijer Alexis Tsipras bio je na samitu pod pritiskom. Po prvi put on je obećao da će do kraja godine podići 5 tzv. “Hotspots” odnosno “Punktova za registraciju izbjeglica” u Grčkoj. Nije međutim sigurno da će Tsipras održati obećanje. On se međutim žalio što Turska nije pozvana na samit u Briselu. “Bez Turske nema rješenja”, rekao je grčki premijer. Tu je kod kancelarke naišao na otvorena vrata, jer ona polaže veliku nadu u saradnju sa Turskom. Priznaje međutim i da će za sporazum o migraciji biti potrebno puno više vremena.

“Slike izbjeglica, koje gledamo posljednjih dana, nisu u skladu sa našim evropskim vrijednostima”, kritikovala je njemačka kancelarka ponašanje pojedinih zemalja duž “balkanske rute”. Izrazila je nadu da će sve zemlje preuzeti svoj dio odgovornosti i da ne može reći hoće li se zemlje toga pridržavati ili će svaka nastaviti da radi po svome, kao što je bila praksa nakon prethodnih susreta.

Onaj ko sam ne može za zbrine izbjeglice, trebao bi zatražiti pomoć od Mehanizma EU za zaštitu, ponudio je okupljenim premijerima predsjednik Evropske komisije Juncker. Tako bi te zemlje mogle dobiti u najmanju ruku potrebne šatore i deke. 400 dodatnih policajaca trebalo bi otići u Sloveniju i pomoći da se tamo situacija sa izbjeglicama dovede u red.

Prisilno vraćanje u Pakistan i Afganistan

“Nama je sada važno da u najkraćem mogućem roku dovedemo situaciju pod kontrolu”, izjavila je Angela Merkel na kraju samita. Srednjoročno se ona, kako je rekla, nada da će se poboljšati prihvat izbjeglica u Grčkoj ali i da će se unaprijediti saradnja sa Turskom. Pri tome se oni, kojima se odbije molba za azil, moraju vratiti u svoje azijske zemlje, posebno izbjeglice iz Pakistana i Bangladeša.

Evropska komisija mora pregovarati sa Afganistanom kako bi postigla sporazum o vraćanju Afganistanaca, kojima je odbijen zahtjev za azil. “To što smo sada dogovorili, ne rješava naš cjelokupni problem”, rekla je kancelarka i dodala da su potrebni dalji koraci za fer i pravednu preraspodjelu izbjeglica.Ali ministri unutrašnjih poslova bi u roku od dvije sedmice morali sprovesti dosadašnje odluke.

Angela Merkel na kraju u tašni nije ponijela puno toga, čime bi mogla dobiti plus poene u svojoj zemlji. “Naša najveća briga je”, priskočio joj je u pomoć Jean-Claude Juncker, “da neki vjeruju kako Njemačka, Austrija i Švedska mogu riješiti sve probleme. Balkanske zemlje sada više nemaju takve stavove.” Da li i zemlja Balkana to tako vide, pokazaće se već tokom narednih dana.