Evropska komisija poručila je da bi Evropska unija trebala razviti strategiju stvaranja zaliha hrane, lijekova, generatora i sirovina kako bi bila bolje pripremljena za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu, prenosi The Guardian.
Predstavljajući svoju prvu strategiju zaliha, u srijedu su naglasili da bi države članice trebale razmotriti i hitne zalihe sredstava za prečišćavanje vode, opreme za popravak podvodnih kablova, dronova i prijenosnih mostova koji bi se koristili u ratnim uslovima.
– Znamo koje nam prijetnje vise nad glavom: hibridni napadi, nestanci struje, ekstremni vremenski uslovi i širenje bolesti. To više nisu daleki scenariji. Zato pripravnost stavljamo u prvi plan naše odbrane – izjavila je Hadja Lahbib, povjerenica EU za upravljanje krizama.
Centar za kritične sirovine
Prema strategiji, EU bi trebala imati redovno ažurirane spiskove ključnih proizvoda, prilagođene različitim vrstama kriza. Do sljedeće godine planira uspostaviti centar za kritične sirovine, koji bi u ime zainteresovanih kompanija zajednički vršio nabavku. Mogao bi imati i zadatak organizacije zaliha. Također će se napraviti lista lijekova i medicinskih sredstava koja bi trebala imati prioritet pri skladištenju ili nabavci.
Krediti koje podržava Evropska investicijska banka, a kojima se podstiču male firme i startupi za razvoj inovativnih lijekova i tehnologija, imat će dvostruko veći budžet – ukupno 200 miliona eura do 2027. godine.
Potrebni dodatni helikopteri i avioni za zaštitu područja pod povećanim rizikom
EU također razvija sistem nadzora otpadnih voda koji bi “funkcionisao poput radara za rano upozoravanje” i omogućio otkrivanje zaraznih bolesti prije pojave simptoma. Unija već raspolaže flotom protivpožarnih aviona i helikoptera, avionima za medicinsku evakuaciju, medicinskom opremom i terenskim bolnicama. Kako sezona požara u Evropi postaje sve intenzivnija, Komisija je poručila da će biti potrebni dodatni helikopteri i avioni za zaštitu područja pod povećanim rizikom.
Ranije ove godine, građanima EU preporučeno je da obezbijede dovoljno hrane, vode i osnovnih potrepština za preživljavanje u trajanju od 72 sata, kako bi mogli opstati u slučaju vojnog napada, prirodne katastrofe, nestanka električne energije ili velike industrijske nesreće. Planovi su proizašli iz iskustava tokom pandemije koronavirusa, kada su članice panično nabavljale maske i drugu medicinsku opremu za vlastite potrebe, što je dovelo do nestašica.
