Globus

rse

Evropska ombudsmanica zbog Hrvatske istražuje Evropsku komisiju

11/11/2020

Istražit će se dvije tačke – neuspjeh da se u Hrvatskoj uspostavi monitoring mehanizam i nedostatak transparentnosti EC po tom pitanju, a nakon toga i neuspjeh da se taj monitoring mehanizam koristi kao jamstvo poštivanja ljudskih prava i da se postupa u skladu s time

Pučka pravobraniteljica u Hrvatskoj Lora Vidović kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je njen ured 10. novembra službeno obaviješten od strane ombudsmanice Evropske unije (EU) da je ona temeljem pritužbi Amnesty International pokrenula istražni postupak protiv Evropske komisije (EC) zbog njene reakcije na ponašanje hrvatskih vlasti prema migrantima na granici i neuspostavljanja promatračkog mehanizma za postupanje policije.

Unazad nekoliko godina stižu brojne pritužbe nevladinih udruženja o okrutnom postupanju hrvatske policije prema migrantima koji pokušavaju ući u Hrvatsku iz Srbije i BiH, premlaćivanjima, pljački ličnih stvari i novca i ilegalnom vraćanju preko granice. Uspostava nezavisnog monitoringa trebala je takvoj praksi stati na kraj i kazniti počinitelje, ako i kada se u nezavisnoj istrazi potvrde navodi migranata ili nevladinih udruženja.

Iz pritužbe Amnesty Internationala proizlazi da ta organizacija smatra da EC unutar svojih nadležnosti nije napravila ono što je trebala za osiguravanje da se na vanjskoj granici EU – između Hrvatske i Srbije, odnosno Hrvatske i BiH – poštuju temeljna prava u skladu s pravom EU, i radi načina trošenja sredstava koja je Evropska komisija dostavila Hrvatskoj kako bi se osiguralo poštovanje temeljnih prava na granici.

Zatražena dostava podataka

Evropska ombudsmanica zatražila je od Ureda pučke pravobraniteljice u Hrvatskoj dostavu podataka koji se odnose na navode iz pritužbe.

„Mi možemo dostaviti podatke do kojih smo došli tokom naših postupanja, a oni su ujedno i dio naših godišnjih izvještaja Hrvatskom saboru još od 2016. godine. To su podaci iz ispitnih postupaka u pojedinačnim predmetima, odnosno iz djelovanja Nacionalnog preventivnog mehanizma,“ kaže sagovornica.

„Ključna stvar je da kao nezavisno tijelo u Hrvatskoj već neko vrijeme nemamo pristup svim informacijama koje bi nam omogućile da objektivno ocijenimo situaciju“, kaže Lora Vidović. Ističe kako je šteta što je moralo doći do toga da se postupanjem hrvatske policije mora baviti Bruxelles.

Naglasila je da kao čelnica institucije koja je članica niza međunarodnih mreža iz područja ljudskih prava, uključujući i prava migranata može reći da je „način na koji se postupa prema iregularnim migrantima na hrvatskoj granici vrlo kompatibilan postupanju na svim drugim vanjskim granicama Evropske unije. Hrvatska policija radi ono isto što radi grčka, italijanska i španska policija.“

„To je, dakle, ipak politika Evropske unije u zaštiti vanjskih granica“, konstatira.

“Ne čudi što je došlo do ove pritužbe i mi smo sretni što je Ured evropskog ombudsmana odlučio pokrenuti istragu o propustima Evropske komisije“, kaže za Radio Slobodna Evropa Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.

Šta se istražuje?

Istražit će se dvije tačke – neuspjeh da se u Hrvatskoj uspostavi monitoring mehanizam i nedostatak transparentnosti EC po tom pitanju, a nakon toga i neuspjeh da se taj monitoring mehanizam koristi kao jamstvo poštivanja ljudskih prava i da se postupa u skladu s time.

Javni je podatak, navodi Kekuš, da je 300.000 eura koji su iz Bruxellesa stigli namjenski za uspostavu tog mehanizma potrošeno za trening i opremu granične policije.

„Ono što je tu također problematično je da je evropska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson još u proljeće govorila o monitoring mehanizmu u Hrvatskoj, kao da on postoji, iako je vrlo evidentno iz potrošenih sredstava da se monitoring mehanizam zapravo nikada nije ni uspostavio“, kaže Sara Kekuš.

Zeleno svjetlo za Schengen

U vrijeme kada je neovisni nadzorni mehanizam spomenut u evaluaciji hrvatskog puta prema Schengenu, na evropskom nivou nije bilo definirano kako bi to trebalo izgledati, pa je Hrvatska tada kazala da je njen neovisni nadzorni mehanizam za nadzor postupanja na granici jedan projekt koji su od ranije provodili UNHCR, MUP i nevladina udruga Hrvatski pravni centar (HPC). U međuvremenu su UNHCR i HPC rekli da se ne smatraju dijelom tog mehanizma.

„Tada su dali do znanja koji je tip njihove saradnje na tom projektu i da se to ni na koji način ne može nazvati nezavisnim monitoring mehanizmom o kojem mi konkretno pričamo i za koji je Evropska komisija dodijelila sredstva“, kaže aktivistica CMS-a.

Zaključno, umjesto da EU sukladno svojim mogućnostima upozori i sankcionira zbog policijskih praksi koje se dešavaju na hrvatskoj granici, ona je Hrvatsku na neki način nagradila, komentira Kekuš.

„Evropska komisija dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo za ulazak u schengenski sistem, čime je postupila potpuno suprotno od onoga kako je trebala, s obzirom na to da mehanizam nije bio ni uspostavljen“, zaključuje Sara Kekuš.

Do zaključenja ovog tekta nismo dobili očitovanje MUP-a koje je RSE zatražio.

Podnositelj zahtjeva Amnesty International (AI) pozdravio je pokretanje istrage.

„Amnesty International i druge organizacije su tokom godina zabilježile brojne povrede, uključujući batinanje i mučenje migranata i tražitelja azila. To radi hrvatska policija kojoj su plaće možda isplaćene evropskim sredstvima“, priopćila je šefica odjela AI-ja za evropske institucije Eve Geddie. Ona je pokretanje istrage nazvala „značajnim prvim korakom“ prema nošenju s navodnim kršenjima ljudskim pravima.

Ured evropskog ombudsmana kaže kako je Evropskoj komisiji postavio niz pitanja, uz očekivanje da odgovore dobije do kraja januara sljedeće godine – o promatračkom mehanizmu i načinima na koje je najviše tijelo EU-a potvrdilo da je on doista uspostavljen. Komisija će morati odgovoriti i kako garantuje da se na hrvatskoj granici poštuju temeljna ljudska prava.

Komentari

Autor: Enis Zebić (Radio Slobodna Evropa)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.