Globus

Gordan Grlić Radman

Hrvatski ministar tvrdi da bi izmjene daytonskog sporazuma bile katastrofalne za mir u Evropi

01/07/2021

Taj je dogovor nazvao najvažnijim mirovnim sporazumom potpisanim nakon Drugog svjetskog rata, pa naglasio kako je njime zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini, a njegov Aneks 4 garantuje jednakost triju konstitutivnih naroda

Daytonsko-pariški sporazum najvažniji je mirovni sporazum od Drugog svjetskog rata, rekao je u četvrtak ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, upozorivši da bi njegove izmjene bile “katastrofalne za mir u cijeloj Evropi”.

Hrvatski šef diplomatije učestvovao je na međunarodnoj konferenciji Prespa Forum u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, na panelu naziva “Izgradnja povjerenja kroz dijalog”.

Grlić Radman je pritom ustvrdio kako je ohrabrujuće što su, “kao posljedica prijeke potrebe i traumatičnih iskustva u ovoj regiji razvijeni alati za rješavanje problema dijalogom i pregovorima”.

Kao primjere je naveo Erdutski sporazum iz 1995, kojim je započeta mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u Hrvatsku, te Daytonsko-pariški sporazum, saopćeno je iz ministarstva vanjskih i evropskih poslova (MVEP).

Taj je dogovor nazvao najvažnijim mirovnim sporazumom potpisanim nakon Drugog svjetskog rata, pa naglasio kako je njime zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini, a njegov Aneks 4 garantuje jednakost triju konstitutivnih naroda.

“Važnost Daytonsko-pariškog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu i danas je nemjerljiva i bilo kakav pokušaj njegove promjene neprihvatljiv je za Hrvatsku”, ponovio je ministar, dodavši kako se u posljednje vrijeme događaju pokušaji političkih struktura unutar BiH da dovedu taj dogovor u pitanje.

“Posljedice toga bile bi katastrofalne za mir i sigurnost u cijeloj Evropi”, rekao je Grlić Radman.

Ministar je na konferenciji istaknuo kako je “konsenzus unutar EU-a da se jugoistočnu Evropu mora uključiti u EU”, pa je izrazio zadovoljstvo što je Vijeće EU-a odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom donijelo tokom hrvatskog predsjedavanja tom institucijom u prvoj polovini prošle godine.

Dotakao se i trenutnih nesuglasica između Skoplja i Sofije. Bugarska formalno blokira pregovore sa Sjevernom Makedonijom tvrdeći da makedonski jezik nije odvojen od bugarskog, nego njegov dijalekt. Sofija želi i da Skoplje prizna “bugarske korijene” svoje nacije, prenosi Hina.

“Još uvijek sam optimist i nadam se da će se ti problemi uskoro riješiti te da će za vrijeme slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a započeti pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom”, kazao je.

“Ohrabreni smo činjenicom da se razgovori odvijaju na najvišim političkim razinama. To je put naprijed – bilateralni dijalog. Evropski način rješavanja problema u kojemu se kompromis ne vidi kao znak slabosti”, zaključio je hrvatski ministar, a saopćio MVEP.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.