Visoki američki i iranski zvaničnici očekuje se da će se sastati u Omanu u narednim satima na direktnim razgovorima, usred krize koja je pojačala strahove od vojnog sukoba između dvije zemlje, piše BBC.
Razgovori dolaze nakon američkog vojnog gomilanja snaga na Bliskom istoku kao odgovora na nasilno gušenje masovnih antivladinih protesta širom Irana prošlog mjeseca, za koje organizacije za ljudska prava tvrde da su odnijeli više hiljada života.
Neizvjesnost oko mjesta održavanja i obima razgovora prijetila je da ih osujeti, iako su dio diplomatskih napora regionalnih posrednika da se smanje tenzije.
Dvije zemlje i dalje su veoma udaljene u svojim stavovima. Nada je da bi, ukoliko razgovori budu uspješni, mogli dovesti do okvira za buduće pregovore.
Koji su zahtjevi američke strane
SAD, koji zahtijeva da Iran zamrzne svoj nuklearni program i odustane od zaliha obogaćenog uranijuma, saopćio je da bi razgovori trebali obuhvatiti i iranske balističke rakete, podršku regionalnim naoružanim grupama te odnos prema vlastitim građanima.
Iran je, međutim, rekao da će razgovori biti ograničeni na nuklearni program, a nije jasno da li su ove razlike u stavovima prevaziđene.
Posljednjih sedmica predsjednik Donald Trump zaprijetio je bombardovanjem Irana ukoliko ne postigne dogovor. SAD je poslao hiljade vojnika i ono što je Trump opisao kao „armadu“ u regiju, uključujući nosač aviona, druge ratne brodove i borbene avione.
Iran je obećao da će na svaki napad odgovoriti silom, prijeteći udarima na američke vojne ciljeve na Bliskom istoku i u Izraelu.
Ko su članovi delegacija
Iransku delegaciju predvodit će ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, koji je prošle sedmice rekao da su iranske oružane snage „s prstom na obaraču“, dok će SAD predstavljati specijalni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner.
Ovo će biti prvi sastanak američkih i iranskih zvaničnika od rata između Izraela i Irana prošlog juna, kada je SAD bombardovao tri glavna iranska nuklearna postrojenja.
Iran tvrdi da je obogaćivanje uranijuma prestalo nakon tih napada.
Posljednja šansa Irancima da spriječe američki napad
Za iranske lidere, koji su pod pritiskom, razgovori bi mogli biti posljednja šansa da spriječe američku vojnu akciju koja bi dodatno destabilizovala režim, za koji analitičari kažu da je u najslabijoj poziciji od dolaska na vlast nakon Islamske revolucije 1979. godine.
Trumpove prijetnje došle su u trenutku kada su iranske sigurnosne snage brutalno ugušile velike proteste izazvane produbljivanjem ekonomske krize, tokom kojih su demonstranti tražili kraj Islamske Republike.
Human Rights Activists News Agency, organizacija sa sjedištem u Washingtonu, saopćila je da je potvrdila najmanje 6.883 smrti, upozorivši da bi broj mogao biti znatno veći, te da je uhapšeno više od 50.000 ljudi.
Trenutna kriza ponovo je u fokus vratila iranski nuklearni program, koji je godinama u središtu spora sa Zapadom.
Na koje ustupke je spreman Iran
Iran decenijama tvrdi da je njegov program isključivo miroljubiv, dok SAD i Izrael optužuju Teheran da pokušava razviti nuklearno oružje.
Iran kaže da ima pravo obogaćivati uranijum na svojoj teritoriji i odbacio je zahtjeve da se njegove zalihe visoko obogaćenog uranijuma, 400 kilograma (880 funti), prebace u treću zemlju.
Zvaničnici su nagovijestili spremnost na određene ustupke, koji bi mogli uključivati formiranje regionalnog konzorcija za obogaćivanje uranijuma, kako je predloženo tokom razgovora sa SAD-om koji su propali kada je Izrael prošle godine pokrenuo iznenadni rat.
Istovremeno, Iran tvrdi da su zahtjevi da se ograniči balistički raketni program i prekine podrška saveznicima u regiji, savezu koji Teheran naziva „Osovina otpora“, a koji uključuje Hamas u Gazi, milicije u Iraku, Hezbollah u Libanu i Hute u Jemenu, neprihvatljivi i predstavljaju kršenje suvereniteta.
U utorak je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian rekao da je naložio Araghchiju da „vodi poštene i pravedne pregovore“ sa SAD-om, „pod uslovom da postoji odgovarajuće okruženje“.
Iran traži ukidanje sankcija
U svakom slučaju, očekuje se da će Iran tražiti ukidanje sankcija koje su teško pogodile njegovu ekonomiju. Protivnici režima tvrde da bi bilo kakvo ublažavanje sankcija dalo vjerskim vođama prijeko potrebnu podršku.
Za SAD bi sastanak, u zavisnosti od ishoda, mogao predstavljati izlaznu strategiju za Trumpa iz njegovih vojnih prijetnji.
Regionalne zemlje strahuju da bi američki napad mogao dovesti do šireg sukoba ili dugotrajnog haosa u Iranu, te su upozorile da zračna sila sama po sebi neće moći srušiti iransko rukovodstvo.
Na pitanje da li bi iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei trebao biti zabrinut, Trump je u srijedu za NBC News rekao: „Rekao bih da bi trebao biti veoma zabrinut. Da, trebao bi.“
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da razgovori moraju ići dalje od nuklearnog pitanja kako bi se postiglo „nešto smisleno“.
„Nisam siguran da se s ovim ljudima može postići dogovor, ali pokušat ćemo da vidimo. Ne vidimo štetu u tome da pokušamo saznati postoji li nešto što se može uraditi“, rekao je.
Razgovori, prvobitno planirani da se održe u Istanbulu, dio su inicijative koju predvode Egipat, Turska i Katar s ciljem smanjenja tenzija.
Iran je, međutim, u posljednjem trenutku zatražio da se mjesto sastanka promijeni u Oman, koji je prošle godine bio domaćin sličnih razgovora, te da se razgovori ograniče isključivo na iranske i američke zvaničnike.
