Sankcije UN-a protiv Irana bit će formalno ponovno uvedene u subotu navečer nakon neuspjeha pregovora između Evropljana, koji traže garancije o iranskom nuklearnom programu, i Teherana, koji osuđuje odluku kao nezakonitu i povlači svoje ambasadore.
Njemačka, Francuska i Velika Britanija, tri države poznate pod zajedničkim nazivom E3, prošlog mjeseca aktivirale su mehanizam povratka sankcija, optužujući Iran za ozbiljna kršenja sveobuhvatnog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine (JCPOA).
Iransko obogaćivanje uranija
E3 sistematski upozorava da Iran obogaćuje uranij na nivoe daleko više od onih potrebnih u civilne svrhe. Iran trenutno posjeduje oko 450 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto i približava se obogaćivanju na nivo od 90 posto, što bi omogućilo proizvodnju osam do deset atomskih bombi, tvrde evropski stručnjaci.
Nakon zelenog svjetla Vijeća sigurnosti UN-a i neuspjeha Rusije i Kine u petak da odgode rok, stroge sankcije – od embarga na oružje do ekonomskih mjera – bit će ponovno uvedene u noći sa subote na nedjelju, osim ako u posljednji čas ne dođe do neočekivanih preokreta.
U znak protesta, Iran je u subotu, “nakon neodgovornog poteza tri evropske zemlje”, pozvao svoje ambasadore iz Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva na konsultacije, izvijestila je državna televizija.
Upozorenja međunarodne zajednice
“Eskalacija s iranskim nuklearnim programom, detaljno opisana u više od 60 izvještaja IAEA-e (Međunarodne agencije za atomsku energiju) u posljednjih šest godina, prijetnja je miru i sigurnosti”, rekla je u petak britanska ambasadorica pri UN-u Barbara Woodward, ne isključujući mogućnost da bi “u budućnosti” sankcije mogle biti ponovno ukinute.
Na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku cijeli su sedmicu održavani sastanci na najvišem nivou kako bi se pronašlo diplomatsko rješenje.
Međutim, evropska trojka je zaključila da Teheran nije poduzeo nikakve “konkretne korake”.
E3 je postavio tri uslova: nastavak pregovora sa Sjedinjenim Državama, pristup inspektora IAEA-e osjetljivim nuklearnim lokacijama Natanz, Fordo i Isfahan, koje su u junu bombardirali Izrael i Sjedinjene Države, te proces nadgledanja zaliha obogaćenog uranija.
Privremeni dogovor s IAEA-om
Nakon što je Iran u junu prekinuo odnose s agencijom UN-a nakon napada, početkom septembra je ipak pristao na novi okvir saradnje s IAEA-om, nakon čega su inspekcije nekih nuklearnih postrojenja nastavljene, ali ne svih.
Šef iranske diplomatije Abas Aragči optužio je Evropljane i Amerikance da ne djeluju u “dobroj volji”, poručivši da njegova zemlja “nikada neće popustiti pod pritiscima”. No, iranski ministar ipak je ostavio otvorena vrata za pregovore.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan sa svoje strane izjavio je da njegova zemlja neće napustiti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) čak i ako sankcije UN-a ponovo stupe na snagu.
Stav Rusije i Kine
Iran, Rusija i Kina smatraju vraćanje sankcija nezakonitim činom. Nacrt rezolucije koji su predložile Kina i Rusija s ciljem da Iran bude pošteđen kaznenih mjera odbijen je u petak u New Yorku. Devet od 15 članica Vijeća glasalo je ‘protiv’, dvije su bile suzdržane, a četiri, uključujući Kinu i Rusiju, glasale su ‘za’.
Posmatrači se boje da će neke zemlje, posebno Rusija, odlučiti ignorisati odluku Vijeća sigurnosti UN-a o ponovnom uvođenju sankcija. To je mogućnost koju je zamjenik ruskog ambasadora pri UN-u Dmitrij Poljanskij u petak, čini se, nagovijestio.
“Nema automatskog povratka sankcija i neće ga biti. Svaki pokušaj oživljavanja protuiranskih rezolucija Vijeća sigurnosti koje su bile na snazi prije 2015. je ništavan”, ljutito je reagirao Poljanskij nakon što je glasanje propalo.
Iran tvrdi da ne želi proizvesti nuklearno oružje te da obogaćuje uranij u civilne svrhe.
Prijetnje evropske trojke
Britanija, Francuska i Njemačka upozorile su krajem augusta da će aktivirati mehanizam u UN-u koji bi mogao ponovo uvesti globalne sankcije, osim ako Teheran ne ostvari opipljiv napredak u nuklearnim pregovorima sa SAD-om. Iranu se tim mehanizmom često prijetilo, ali nikada nije iskorišten.
Tzv. “snapback” mehanizam (automatsko vraćanje sankcija) je poseban proces stvoren uz međunarodni nuklearni sporazum iz 2015. godine, formalno odobren Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2231.
Tekst dokumenta iz 2015. godine istječe u oktobru.
Njegova svrha je osigurati da, ako Iran ozbiljno prekrši sporazum, međunarodna zajednica može brzo vratiti cijeli set sankcija UN-a koje su postojale prije sporazuma, bez blokade zbog veta velikih sila ili beskonačnih pregovora.
Ako proces „snapbacka“ vraćanja sankcija bude uspješan, UN će obnoviti šest rezolucija Vijeća sigurnosti vezanih za Iran, usvojenih između 2006. i 2010. godine.
One uključuju široka ograničenja poput embarga UN-a na konvencionalno oružje, mjere koje ograničavaju aktivnosti vezane za balističke projektile sposobne za isporuku nuklearnog oružja, te niz zamrzavanja imovine, zabrana putovanja i drugih pravila povezanih sa širenjem nuklearnog oružja.
