Izvjestilac Bundestaga za zapadni Balkan: OHR treba ojačati

Otcjepljenje srpskog dijela BiH i rastući nacionalizam ne ugrožavaju samo stabilnost na zapadnom Balkanu, već i u Evropi u cjelini, rekao je izvjestilac Bundestaga za zapadni Balkan Adis Ahmetović u ekskluzivnom intervjuu za EURACTIV.

Zastupnik SPD-a u Bundestagu Adis Ahmetović prošle sedmice preuzeo je mjesto izvjestitelja Bundestaga za zapadni Balkan.

Gospodine Ahmetoviću, kako ocjenjujete trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini?

– Trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini može se opisati kao krhka. Međunarodna zajednica, uključujući Saveznu Republiku Njemačku, zabrinuta je zbog rastućeg nacionalizma. Secesijski napori Milorada Dodika, člana državnog Predsjedništva, uznemiruju ljude u zemlji i ne samo da destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu, nego i dovode do primjetnih tenzija na cijelom zapadnom Balkanu. Pokušaji podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i promicanja secesije prijete stabilnosti ne samo u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu, već i Evropi u cjelini.

Šta preporučujete političkom vrhu Bosne i Hercegovine?

– Bosna i Hercegovina je jedina država u Evropi čiji je temelj evropski ili međunarodni mirovni ugovor. Daytonski mirovni sporazum moraju štititi Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska, kao i EU i međunarodna zajednica. Stoga je moj posao kao njemačkog stručnjaka za vanjsku politiku da upozoravam Dodika i druge u pokušajima potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, važno mi je naglasiti da demokratske i liberalne snage u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu mogu računati ne samo na moju podršku, već i na podršku Savezne Republike Njemačke.

Imate li kakvu ideju za podršku izbornoj reformi i ograničenim ustavnim reformama?

– Hitno je potrebna izborna reforma u Bosni i Hercegovini. No, treba razmisliti ne bi li se to odgodilo nakon izbora u Bosni i Hercegovini u oktobru 2022. kako bi se spriječile moguće izborne manipulacije. Provedba presude Evropskog suda za ljudska prava, slobodan i siguran pristup biračkim mjestima za sve građane, ispravne registracije, transparentnost biračkog spiska, digitalno prebrojavanje glasova i kontrola glasačkih kutija imaju najveći prioritet. Ako se reforma pokrene prije izbora, mora se uzeti u obzir i presuda Sejdić-Finci.

Šta mislite o “konstitutivnim narodima”? Treba li ovaj pojam odbaciti ili zadržati i zašto?

– Sadašnji Ustav zemlje uspostavljen je Daytonskim mirovnim sporazumom. Garantuje ravnopravnu podjelu vlasti između tri konstitutivna naroda: bosanskih Hrvata, bosanskih Srba i Bošnjaka. Cilj u Bosni i Hercegovini trebao bi biti da se Daytonski mirovni sporazum dalje razvija od strane svih strana i da svi ljudi, bez obzira na njihovu etničku i vjersku pripadnost, dobiju ista prava – i u smislu političkog učešća (aktivno i pasivno biračko pravo).

Očekujete li kao neko bošnjačkih korijena probleme u kontaktu sa srpskim i hrvatskim političkim predstavnicima?

– Ja sam njemački zastupnik s fokusom na vanjsku i sigurnosnu politiku. Preuzimanjem nove zadaće kao glavni izvjestitelj za zapadni Balkan, na raspolaganju sam svim zemljama zapadnog Balkana jednako kao partner u saradnji – uvijek pod pretpostavkom daljnjeg razvoja mira, demokratije i prosperiteta za regiju i intenziviranja odnosi s EU i bilateralna saradnja s Njemačkom. Sljedećih sedmica i mjeseci otputovat ću u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku kako bih razgovarao s raznim predstavnicima politike, privrede, nauke, kulture i civilnog društva. Tokom razgovora svakako će mi dobro doći činjenica da zbog svog porijekla razumijem jezike, dobro geografsko i istorijsko znanje te imam osjećaj i empatiju za kulture i načine života.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je Nijemac, ali dolazi iz CSU-a. Je li to problem kada su pogledi na upravljanje krizama u pitanju?

– Naprotiv, tek smo ove sedmice visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i ja razmijenili mišljenja o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu treba ojačati kako bi se nakon Daytonskog sporazuma dao veći prioritet civilnim aspektima i pružila veća podrška demokratskim naporima. Visoki predstavnik i ja smo u bliskom kontaktu, a on također ima podršku najveće parlamentarne grupe, moje parlamentarne grupe SPD-a, za svoje zahtjevne zadatke.

Kakav uticaj izvan regije vidite kao prednost za Bosnu i Hercegovinu, a koji kao nedostatak?

– Zapadni Balkan ima neovisne političke sisteme, ali unutarnja politička kretanja pojedinih zemalja utiču jedni na druge ditrektno i indirektno. Po mom mišljenju, za pojedinačne države može biti korisno da bliže sarađuju jedna s drugom i da budu u zdravoj demokratskoj konkurenciji jedna s drugom. Zapadni Balkan je stoljećima bio od velikog geopolitičkog interesa. Posljednjih godina sve je veći interes Rusije i Kine. Zalažem se za približavanje EU – zato ću i dalje podržavati integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU.

Šta biste predložili Bundestagu u vezi s krizom u Bosni i Hercegovini?

– Kao izvjestitelj izvijestit ću o situaciji na zapadnom Balkanu najveću zastupničku grupu u njemačkom Bundestagu, zastupničku grupu SPD-a. No, ne radi se samo o opisivanju političke, ekonomske i društvene situacije u regiji. Želio bih predložiti konkretne korake Odboru za vanjske poslove i Saveznoj vladi kako bi se stabilizirala situacija na terenu, očuvao mir, ojačale demokratske i liberalne snage i postala konkretna mogućnost proširenja EU za sve zemlje zapadnog Balkana.

Trenutno radim sa svojim kolegom u Bundestagu Dietmarom Nietanom, kao i s Josipom Juratovićem i drugim zastupnicima i stručnjacima na konkretnom planu stabilizacije Bosne i Hercegovine. Želimo podržati liberalno-demokratske snage na zapadnom Balkanu. To je jedan od razloga zašto dajemo prioritet približavanju EU i integraciji u EU. Naravno, za to je potreban široki dijalog i saradnja na svim nivoima.

Njemačka vlada planira “federalnu Evropu”. Kako to možemo postići kada Poljska i Rumunija protestiraju protiv pravnog suvereniteta EU?

– Važan korak je da konferenciju o budućnosti Evrope iskoristimo za reforme. To smo kao nova vlast napisali u koalicijskom sporazumu semaforske koalicije. Podržavamo potrebne izmjene ugovora. U tom kontekstu, konferencija bi trebala dovesti do ustavne konvencije i daljnjeg razvoja federalne europske države koja je decentralizirana i organizirana prema načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti te se temelji na Povelji o temeljnim pravima. I ovdje želimo dati prioritet metodi Zajednice, ali gdje je potrebno radit ćemo s pojedinačnim državama članicama. U koalicijskom sporazumu također smo odredili da se zalažemo i podržavamo da Komisija EU iubuduće pokrene postupke protiv sistemskih prekršaja. To se mora učiniti spajanjem pojedinačnih postupaka protiv države članice zbog kršenja vladavine prava.

No, također je jasno da su zajednički izazovi poput klimatskih promjena, borbe protiv pandemije korone ili međunarodnih sukoba bolje suočeni od snažne EU koja štiti svoje vrijednosti i vladavinu prava iznutra i izvana te se za njih odlučno zalaže.

Što je s puštanjem u rad Sjevernog toka 2? Može li to dovesti do problema s Ukrajinom i Poljskom?

– Federalna mrežna agencija odlučit će o dozvoli za rad za Sjeverni tok 2. Između ostalog, to uključuje pojašnjenje usklađenosti s evropskim pravom. Bilo bi pogrešno povezivati ​​radnu dozvolu za plinovod Sjeverni tok 2 s naporima za deeskalaciju ukrajinske krize. Ali to bi se promijenilo ako bi se poduzela vojna akcija. Kao stručnjak za vanjsku politiku moje grupe odgovoran za Rusiju, općenito sam zabrinut zbog trenutne situacije i stoga pozdravljam napore našeg kancelara Olafa Scholza, koji je predan politici detanta i stabilnosti.