Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

pridružuju se sankcijama

Japan staje u front protiv Putina, najavili su snažan odgovor

Potvrda iz Tokija o pridruživanju sakncijama dolazi u trenutku kada se kriza u Evropi produbljuje, a ruski lider Vladimir Putin je u ponedjeljak poslao svoje trupe u dva otcijepljena regiona u istočnoj Ukrajini koje Rusija sada priznaje kao nezavisne države.

Japanska vlada je u utorak objavila da je spremna pridružiti se Sjedinjenim Državama i drugim industrijaliziranim zemljama G7 u uvođenju sankcija Rusiji ako predsjednik Vladimir Putin naredi invaziju na Ukrajinu, dok su nacije od Južne Koreje do Novog Zelanda pozvale na mirno rješenje krize kroz dijalog, javlja Reuters.

Potvrda iz Tokija o pridruživanju sakncijama dolazi u trenutku kada se kriza u Evropi produbljuje, a ruski lider Vladimir Putin je u ponedjeljak poslao svoje trupe u dva otcijepljena regiona u istočnoj Ukrajini koje Rusija sada priznaje kao nezavisne države.

– Takvi potezi su neprihvatljivi i redstavljaju kršenje međunarodnog prava – rekao je japanski premijer Fumio Kishida, koji je u četvrtak pozvao Putina na suzdržanost.

Japan je spreman na snažan odgovor koji bi mogao uključivati i sankcije, dodao je on.

Nove sankcije Japana, koje bi se samo dodale na one uvedene Rusiji 2014. godine nakon što je okupirala Krim, uključivale bi zabranu izvoza poluprovodničkih čipova i druge ključne tehnologije i strožija ograničenja za ruske banke, objavio je ranije japanski list Yomiuri.

Iako treća svjetska ekonomija po jačini više nije veliki izvoznik poluprovodnika, sa samo 10 posto udjela na globalnom tržištu čipova, ona je ključni proizvođač specijaliziranih elektronskih komponenti, kao što su automobilski čipovi i foto senzori, a dominira i u drugim industrijskim poljima, kao što je oprema za proizvodnju visoke tehnologije.

Kishida i drugi vladini zvaničnici u utorak nisu precizirali o kakvim sankcijama razmišlja Tokio.

Pooštravanje stava Japana prema Rusiji je u suprotnosti sa mekšim diplomatskim pristupom prema Moskvi koji su japanske administracije zauzimale u prošlosti.

To je više izgledalo kao udvaranje Putinu u pokušaju da obezbijede povratak ostrva koja su okupirale ruske snage na kraju Drugog svjetskog rata.

Delikatna diplomatija Tokija također je oblikovana njegovim oslanjanjem na Moskvu za neke od energetskih potreba.

U 2021. godini, Rusija je osigurala više od 12 posto termalnog uglja za Japan i gotovo desetinu ukupnih potreba tečnog prirodnog gasa.

Međutim, posljednjih godina prevladava rastuća zabrinutost Japana oko oživljavanja ruskih aktivnosti u istočnoj Aziji i produbljivanjem sigurnosne saradnje Moskve sa susjednom Kinom.

– Ukrajina se sada suočava s napetom situacijom, tako da moramo imati na umu kako bi to moglo uticati na japansku ekonomiju – rekao je ministar finansija Shunichi Suzuki u utorak.