Jerusalem se sprema za jedan od najtežih dana u historiji

Američka ambasada sutra će biti prebačena iz Tel Aviva u Jerusalem i tako će biti sprovedena odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o priznavanju Jerusalema za glavni grad Izraela, donesena u decembru prošle godine.

Jerusalem, kojeg su prije stotinu godina okupirali Britanci i koji je okosnica palestinskog pitanja, sprema se za jedan od najtežih dana u svojoj historiji.

Svečanom ceremonijom, ambasada SAD-a zvanično će biti prebačena u Jerusalem. Na taj način će dugogodišnji napori Izraela za judaizaciju grada, dobiti novu dimenziju.

Planirano je da se na programu koji će se održati na dan koji Palestinci nazivaju Nakbom (Velikom katastrofom) putem telekonferencije obrati i američki predsjednik Trump.

Na mnogim ulicama Jerusalema moguće je vidjeti poruke ”Trump prijatelj cionista“, i ”Trump čini Jerusalem veličanstvenim“.

Na izraelskoj strani moguće je vidjeti praznično raspoloženje, dok palestinska iskazuje veliko razočarenje.

Palestinci namjeravaju sutra organizirati mirne proteste i još jednom izraziti svoj stav.

– Kako je počeo proces koji je Jerusalem doveo u ovo stanje? –

Britanska vojska vođena generalom Edmundom Allenbyjem zauzela je Jerusalem 1917. godine, a okončanjem osmanske vladavine u Palestini je otvoren put za realizaciju cionističkog plana utemeljenja jevrejske države. Iste godine je objavljena i Balfourova deklaracija kojom je predviđeno osnivanje te države.

Po okončanju britanskog mandata nad Palestinom, David Ben Gurion je 14. maja 1948. godine proglasio da je osnovana država Izrael. Palestinci ovaj dan nazivaju Nakbom i obilježavaju kao početak katastrofe koja traje, odnosno sistematskog progona u kojem su milioni Palestinaca protjerani.

Zapadni Jerusalem je prešao pod upravu Izraela, a Istočni Jerusalem je bio pod kontrolom Jordana. Izrael je u Šestodnevnom ratu 1967. okupirao Istočni Jerusalem i od tada ga nastoji judaizirati.

Jerusalem svetim gradom smatraju pripadnici sve tri velike religije.

Upravo status Istočnog Jerusalema je jedna od najvećih prepreka u rješavanju izraelsko-palestinskog pitanja. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 29. novembra 1947. godine usvojila rezoluciju kojom se predviđa podjela palestinske teritorije na palestinsku i jevrejsku državu. Prema Planu podjele UN-a iz 1947., da se historijski prostor Palestine podijeli između jevrejske i arapske države, Jerusalemu je dat poseban status i trebao je biti stavljen pod međunarodni suverenitet i kontrolu.

Razlog ovog posebnog statusa jeste upravo to što je Jerusalem sveti grad za tri velike religije. Ipak, Izrael je Jerusalem 1980. proglasio glavnim gradom. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) rezolucijom 478 proglašenje je nazvalo ništavnim.

Američki predsjednik Donald Trump u decembru 2017. priznao je Jerusalem za glavni grad Izraela. Nakon toga uslijedio je poziv zemalja članica Organizacije za islamsku saradnju (OIC) da cijeli svijet prizna Jerusalem za glavni grad Palestine.

Ambasade svih zemalja koje priznaju Izrael smještene su u Tel Avivu. Ipak, sukladno odluci američkog predsjednika Trumpa, ambasada SAD-a sutra će biti premještena u Jerusalem.

Ulazak u grad sa dugogodišnjom tradicijom, zbog zidova koji opasavaju grad, nemoguć je za gotovo tri miliona Palestinaca koji žive na Zapadnoj obali. Isti problem imaju i dva miliona Palestinaca koji žive u Pojasu Gaze.

Pet miliona palestinskih izbjeglica širom svijeta, nema mogućnost da ispuni svoj najveći san, povratak u Jerusalem.

Oni koji žive u gradu čije ulice danas izgledaju pusto, mogu samo slušati sjećanja starijih ljudi koja se vežu za period prije okupacije.

”Prije bi stanovnik Gaze u Jerusalem donosio jagode i prodavao, stanovnik Hebrona grožđe, a stanovnik Tulkarema narandže. Jerusalem je bio mjesto susreta svih Palestinaca. Naročito petkom ste na Vratima Damaska, koja su jedan od glavnih ulaza u ovaj drevni grad opasan zidinama, mogli sresti Palestince iz svih dijelova zemlje. A, danas, i ovi kojima je dozvoljen ostanak izbjegavaju okupljanja na Vratima Damaska. Čak se i prodavnice zatvaraju prije sumraka. Okupatorski vojnici na svakom ćošku čekaju spremni”, riječi su koje se često mogu čuti od starijih i jasno opisuju situaciju u kojoj se Jerusalem danas nalazi.

Broj Palestinaca koji danas žive u Istočnom Jerusalemu jedva da prelazi 300.000. Suočavaju se i sa nizom opasnosti i prijetnji, a gubitak doma i hapšenja su samo neki od njih, te je Trumpova odluka samo povećala bijes i razočarenje stanovnika.

Prema podacima organizacije za ljudska prava B’Tselem, Izrael je od 1967. godine ukinuo boravišnu dozvolu za 14.000 Palestinaca zbog čega su oni prognani iz Istočnog Jerusalema.

Iako se projekti izgradnje jevrejskih naselja u Istočnom Jerusalemu smatraju ilegalnim, Izrael je od 1967. godine za te ljude izgradio niz naselja. Samo u Istočnom Jerusalemu u ovim ilegalnim naseljima živi više od 200.000 jevrejskih doseljenika.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) je 23. decembra 2016. godine donijelo rezoluciju kojom se od Izraela zahtijeva da zaustavi gradnju i širenje na okupiranoj palestinskoj teritoriji.

S druge strane, za Palestince je gotovo nemoguće dobiti građevinsku dozvolu. U gradu postoji nekoliko hiljada ”bespravno izgrađenih kuća“ Palestinaca, koje bi svakog trenutka mogle biti srušene. Ekipe gradske uprave s vremena na vrijeme organiziraju rušenje ovih kuća, a troškove moraju platiti Palestinci.