Stotine muškaraca u tamnim zimskim jaknama nagurale su se ispod oslikanih svodova i zlatnih ikona moskovske Katedrale Krista Spasitelja, dok su svećenici pjevali molitve za mrtve.
Ožalošćeni su u ponedjeljak ispunili jedan od najsvetijih ruskih prostora, crkvu inače rezervisanu za državne rituale i nacionalne komemoracije.
Kasnije, uz njegov grob, gomila je zapalila baklje i skandirala: “Jedan za sve, svi za jednoga”, piše The Guardian.
Okupili su se kako bi se oprostili od Stanislava Orlova, poznatijeg po svom ratnom nadimku “Španac”, osnivača krajnje desne jedinice Española – formacije nogometnih huligana i neonacističkih dobrovoljaca koji su se borili kao paravojna snaga na ruskoj strani u Ukrajini.
Ruski proratni kanali na Telegramu prikazali su sahranu kao čin posvećenja: komandant s ratišta ispraćen je na počinak u srcu moskovskog duhovnog i političkog establišmenta. Ipak, usred svečanosti, jedan detalj bio je upadljivo odsutan. Službeni uzrok smrti nije spomenut.
Svi šute o uzroku smrti
Više od dvije sedmice Orlovljeva smrt, o kojoj se prvi put počelo šuškati na internetu 9. decembra, bila je predmet intenzivnih spekulacija. Ruski portali povezani s Kremljem i nezavisni mediji ubrzo su izvijestili da Orlov nije ubijen na ratištu u Ukrajini, već da je upao u zasjedu i da je ustrijeljen u svom domu na anektiranom Krimu od strane moskovskih sigurnosnih službi.
U ponedjeljak je Astra, antiratni medij koji djeluje u egzilu, objavila snimak nadzorne kamere za koji tvrdi da prikazuje trenutke prije Orlovljevog ubistva. Na snimku se vidi grupa naoružanih ruskih vojnika kako stiže ispred njegove kuće, nakon čega se čuju pucnji. Astra je izvijestila da je hitna pomoć stigla po Orlovljevo tijelo tek šest sati kasnije.
Analitičari kažu da Orlovljeva smrt odražava širu akciju Kremlja protiv odmetnutih ultranacionalističkih figura i poluautonomnih oružanih grupa, što je posljedica Wagnerove pobune.
Tokom većeg dijela invazije, ruska država je tolerisala, a ponekad i poticala, radikalne formacije koje su mogle brzo mobilizirati borce. Jedinice poput Españole bile su korisne vojno i ideološki, utjelovljujući sirovi, ulični patriotizam koji je nadopunjavao službenu propagandu.
Zloglasna jedinica okupljala fudbalske huligane
Española, koju su sankcionisali Ujedinjeno Kraljevstvo i EU, učestvovala je u nekim od najkrvavijih ruskih napada na ukrajinske gradove, uključujući bitke za Mariupolj i Bahmut.
Grupa, koja je okupljala fudbalske huligane iz najvećih ruskih klubova, vodila je i veoma efikasnu promotivnu kampanju, povezujući se s ruskom sportskom kulturom. Privukla je istaknute bivše sportiste, uključujući bivšeg ruskog nogometnog reprezentativca Andreja Solomatina.
Međutim, tolerancija prema neregularnim jedinicama koje djeluju izvan glavnog komandnog lanca naglo se smanjila nakon juna 2023., kada se pobunila plaćenička grupa Wagner Jevgenija Prigožina. Iako je pobuna propala za nekoliko sati, označila je najozbiljniji izazov Putinovoj vladavini.
Dva mjeseca kasnije, Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći koju su zapadni zvaničnici smatrali odmazdom Kremlja. Od tada ruski sigurnosni aparat sistematski radi na ponovnom uspostavljanju kontrole.
Kako se Kremlj rješava lidera grupa
Nezavisne oružane formacije su raspuštene ili integrisane u regularnu vojsku. Istaknuti ultranacionalistički kritičari su ušutkani, poput Igora Girkina koji je zatvoren zbog ekstremizma. Ista sudbina zadesila je i Españolu, koja je u oktobru iznenada objavila da se raspušta i da će se njeni borci priključiti regularnoj vojsci. Dva mjeseca kasnije, njen osnivač je umro.
“Orlovljeva smrt je još jedna demonstrativna eliminacija radikala koji su izmakli kontroli, slijedeći istu logiku kao i uklanjanje Prigožina”, rekao je Andrej Kolesnikov, politički analitičar iz Moskve. Prema njegovim riječima, ubistvo je trebalo poslužiti kao “upozorenje namijenjeno odvraćanju drugih od slijeđenja istog puta”, posebno s obzirom na mogućnost povratka velikog broja ogorčenih i naoružanih muškaraca s fronta.
Čini se da je poruka primljena. Malo je utjecajnih proratnih blogera javno komentarisalo okolnosti Orlovljeve smrti. Sama Española objavila je oprezno sročenu izjavu: “Ne možemo a da ne primijetimo da mnoge ljude zanimaju razlozi smrti Španca, a ni mi nismo ništa manje zainteresirani.” Grupa je, međutim, pozvala pristalice da sačekaju rezultate službene istrage.
Ipak, odluka da se Orlov sahrani u Katedrali Krista Spasitelja otkriva jedan od centralnih paradoksa ratne Rusije, primijetio je Kolesnikov. “Radikalni fanatici se slave, posvećuju i oplakuju u najsvetijim prostorima. Ali kada prekorače uske granice koje je postavila država, mogu biti eliminisani.”
Kolesnikov tvrdi da je Kremlj primijenio istu logiku i na Prigožina. Iako ga se Putin odrekao zbog izdaje, pazio je da ne umanji ulogu njegovih boraca u ratu. Prigožinov spomenik, svega 300 metara od Crvenog trga, ostao je netaknut.
