Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da je isključio mogućnost slanja američkih trupa na teren u Ukrajini, ali da bi Sjedinjene Države mogle pružiti zračnu podršku kao dio sporazuma o okončanju ruskog rata u toj zemlji.
Dan nakon što je Trump na vanrednom samitu u Bijeloj kući obećao sigurnosna jamstva kako bi pomogao u okončanju rata, put do mira i dalje je neizvjestan dok se SAD i saveznici pripremaju razraditi šta bi vojna podrška Ukrajini mogla uključivati.
Zračna podrška kao opcija
“Kad je riječ o sigurnosti, (Evropa) je spremna poslati ljude na teren. Spremni smo im pomoći sa stvarima, posebno, vjerovatno… zrakom”, rekao je Trump u intervjuu za Fox & Friends.
Trump nije davao detaljnije informacije. Kasnije, u razgovoru s voditeljem Markom Levinom, opisao je svoj pregovarački stil kao “više instinkt nego proces”.
Nekoliko sati nakon Trumpovih sastanaka sa Zelenskim, Rusija je izvela najveći zračni napad u više od mjesec dana – 270 dronova i 10 projektila, saopćile su ukrajinske zračne snage.
Ministarstvo energetike navelo je da su pogođena energetska postrojenja u regiji Poltava, gdje se nalazi jedina ukrajinska rafinerija nafte.
Neizvjesna priroda američke pomoći
Trump je priznao da Putin možda neće htjeti sklopiti dogovor. “Saznat ćemo šta je s predsjednikom Putinom u narednih nekoliko sedmica”, rekao je.
Priroda američke vojne pomoći i dalje nije jasna. Zračna podrška mogla bi uključivati sisteme raketne odbrane ili borbene avione.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt potvrdila je da je podrška “opcija i mogućnost”, ali nije otkrila detalje.
Prije samita, Rusija je ponovila da kategorički odbacuje raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.
Analitičari procjenjuju da je od početka agresije u februaru 2022. ubijeno ili ranjeno više od milion ljudi.
Trilateralni sastanak na stolu?
Zelenski je razgovore u Bijeloj kući ocijenio kao “velik korak naprijed” i predložio trilateralni sastanak s Putinom i Trumpom.
Trump je spomenuo Budimpeštu kao moguću lokaciju, dok se raspravlja i o Istanbulu. Švicarska je također ponudila da ugosti pregovore.
Ipak, Trump je izrazio sumnju da će lično prisustvovati: “Sada mislim da bi bilo bolje da se sastanu bez mene… Ako bude potrebno, otići ću.”
Reakcije iz Moskve
Kremljev pomoćnik Jurij Ušakov rekao je da se razmatra “podizanje nivoa predstavnika” u pregovorima, dok je Sergej Lavrov naglasio da se sastanci lidera moraju pripremiti “do najsitnijeg detalja”.
Ukrajinski saveznici su u formatu Koalicije voljnih raspravljali o dodatnim sankcijama i sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Očekuje se i sastanak vojnih lidera NATO-a, uz virtuelno učešće američkog generala Dana Cainea.
Putinovi zahtjevi i odugovlačenje pregovora
Putin i dalje insistira na teritorijalnim zahtjevima, uključujući dijelove koje Rusija ne kontroliše.
Neil Melvin iz Royal United Services Institute smatra da Moskva možda pokušava odugovlačiti rat, koristeći pregovore da oslabi američki pritisak.
“Ukrajina, Evropa i Rusija trude se ne prikazati se kao prepreka Trumpu”, rekao je Melvin, dodajući da su Trumpove izjave “toliko nejasne da ih je teško shvatiti ozbiljno”.
