Kosovo 13. u svijetu po strateškoj sigurnosti, Srbija u padu, BiH na 54. mjestu

Bosna i Hercegovina zauzima 54. mjesto i time ostaje među najkrhkijim zemljama u regiji, sa slabim institucijama, izraženim demokratskim problemima i stalnim rizikom od destabilizacije

Redakcija
2 min čitanja

Prema Normandijskom indeksu 2025., koji je pripremila Istraživačka služba Evropskog parlamenta (EPRS), Kosovo je 13. u svijetu po najnižem nivou prijetnji miru i demokratiji.

Praktično, to Kosovo svrstava među 10 posto najotpornijih zemalja svijeta i na prvo mjesto na zapadnom Balkanu po strateškoj sigurnosti, objavio je vršilac dužnosti kosovskog ministra odbrane Ejup Maqedonci.

Kosovo ima visoku institucionalnu i društvenu otpornost, ali glavni izazov ostaje suočavanje s dezinformacijama, uglavnom uvezenim iz inostranstva, kazao je Maqedonci.

Rezultati zemalja zapadnog Balkana

Albanija je na 20. mjestu i pokazuje solidne rezultate te je iznad većine zemalja u regiji, s upravljivim rizicima.

Crna Gora je na 21. mjestu, što je jedno od pozitivnih iznenađenja indeksa, jer zemlja bilježi značajno poboljšanje u odnosu na prethodne godine i svrstava se među zemlje s najvećim globalnim napretkom.

Sjeverna Makedonija je na 26. mjestu i bilježi blagi pad, uglavnom zbog unutrašnjih političkih napetosti i institucionalnih slabosti.

Srbija je znatno niže rangirana i nalazi se na 41. mjestu jer se suočava s problemima u demokratskim procesima. Izvještaj također ističe da je Srbija osnivač inicijative 16+1, koju predvodi Kina, te da održava bliske strateške veze s Rusijom, što su faktori koji povećavaju njenu izloženost geopolitičkim pritiscima i hibridnim prijetnjama.

Bosna i Hercegovina među najkrhkijima

Bosna i Hercegovina zauzima 54. mjesto i time ostaje među najkrhkijim zemljama u regiji, sa slabim institucijama, izraženim demokratskim problemima i stalnim rizikom od destabilizacije.

Ovaj indeks ne mjeri „koliko se zemlja čini mirnom“, već koliko je izložena stvarnim rizicima: političkoj destabilizaciji, dezinformacijama, vanjskom pritisku, ekonomskoj krizi, energetskoj nesigurnosti i hibridnim prijetnjama. Evropska unija koristi ovaj instrument kako bi razumjela gdje se nalaze rizici i gdje postoje stvarni kapaciteti za suočavanje s njima.

Podijeli ovaj članak