Smrtonosne poplave koje su u Indoneziji odnijele stotine života rezultat su snažnih monsunskih kiša i rijetke tropske oluje, ali stručnjaci upozoravaju da je ključni faktor vjerovatno pretjerano krčenje šuma.
Prema najnovijim podacima objavljenim u utorak, broj poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri porastao je na 753, dok se 504 osobe i dalje vode kao nestale, saopćila je agencija za upravljanje katastrofama.
Gubitak šuma doprinio razornosti poplava
Ekolozi, aktivisti, pa čak i indonezijska vlada, ističu kako je ubrzano nestajanje šuma direktno doprinijelo bujičnim poplavama i klizištima koja su sela zatrpala blatom, a stanovnike primorala da spas traže na krovovima svojih domova.
Šume prirodno upijaju oborine i stabilizuju tlo svojim korijenjem. Njihovim nestankom tlo postaje podložno eroziji, a kišnica se brže slijeva u vodotoke, izazivajući nagle i razorne poplave.
Indonezija godinama spada među zemlje s najbržim gubitkom šumskog pokrova. Rudarstvo, plantaže i požari uništili su ogromne površine tropske prašume u posljednjim decenijama.
Tokom 2024. godine izgubljeno je više od 240.000 hektara primarne šume, pokazuju podaci organizacije The TreeMap’s Nusantara Atlas.
– Šume djeluju kao zaštitna barijera, poput spužve, pojašnjava David Gaveau, osnivač The TreeMapa. – Krošnje zadržavaju dio oborina, a korijenje stabilizuje tlo. Kada se šuma krči uzvodno, kišnica se veoma brzo ulijeva u rijeke i stvara bujične poplave.
Pozivi na hitno zaustavljanje krčenja šuma
Ekolozi godinama pozivaju vlasti da snažnije zaštite šume, naglašavajući da one predstavljaju ključni „ponor ugljika“, odnosno sisteme koji apsorbiraju više ugljika nego što ga emituju.
VEZANI Prizori katastrofe: Na gomili stotine uništenih automobila, broj mrtvih premašio 160
Indonezijske šume dom su jedne od najvećih svjetskih bioraznolikosti, uključujući i kritično ugrožene orangutane. Nakon katastrofe, čak je i predsjednik države pozvao na odlučnu akciju.
– Moramo spriječiti svako dalje krčenje i uništavanje šuma, poručio je predsjednik Prabowo Subianto. – Zaštita naših šuma je od ključne važnosti.
Trupci u bujicama dodatno potaknuli sumnje
Poplave nisu donijele samo bujice blata i urušavanje padina – niz rijeke su nošeni i ogromni trupci drveća. To je dodatno potaknulo sumnje da je ilegalna sječa doprinijela razmjerama katastrofe.
Novinar AFP-a primijetio je radnike na plaži u Padangu kako motornim pilama sjeku ogromne trupce izbačene na obalu.
Ministarstvo šumarstva istražuje navode o nezakonitoj sječi u pogođenim područjima. Ministar Raja Juli Antoni izjavio je da je katastrofa prilika da se „procijene postojeće politike“.
– Čini se da se klatno između ekonomije i ekologije previše nagnulo prema ekonomskim interesima. Vrijeme je da ga vratimo u ravnotežu, rekao je Antoni.
Rudnici, hidroelektrane i plantaže povećali ranjivost terena
Jedno od najteže pogođenih područja je Batang Toru, gdje djeluje više kompanija.
– Uzvodno posluje sedam firmi – kaže Uli Arta Siagian iz organizacije Walhi. – Rudnik zlata je već uništio oko 300 hektara šume, dok je hidroelektrana Batang Toru dovela do gubitka dodatnih 350 hektara.
Ona upozorava i na masovno pretvaranje šuma u plantaže palminog ulja, što dodatno povećava rizik od razornih poplava. Gubitkom šuma tlo se brže ispire, riječna korita postaju plića, a vodeni putevi izgube kapacitet da apsorbiraju iznenadne bujične talase.
Stručnjaci: Hitno zaustaviti krčenje, odmah krenuti u obnovu
Herry Purnomo iz CIFOR-ICRAF-a i profesor na Univerzitetu IPB u Bogoru naglašava da su potrebna dva ključna koraka: spriječiti i zaustaviti svako daljnje krčenje šumai š to prije započeti obnovu šumskih područja.
S obzirom na razmjere katastrofe, stručnjaci poručuju da bi ovo mogao biti posljednji alarm kojim priroda upozorava da daljnje uništavanje šuma više nije opcija.
