Nakon poruke Trumpa: Ulazili Amerika u rat protiv Irana, određeni su i ciljevi napada!?

Ključni zaokret u američkoj politici dolazi nakon što su tenzije između Izraela i Irana dosegle najvišu razinu u posljednjih nekoliko decenija

Redakcija
4 min čitanja
iran izrael trump

Dok iranska prijestolnica Teheran ulazi u šesti dan izraelskog bombardovanja, Sjedinjene Američke Države razmatraju direktan ulazak u ratni sukob.

Američki predsjednik Donald Trump jučer je održao gotovo 90-minutni sastanak sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi procijenili mogućnost priključivanja izraelskim napadima na Iran.

Ovaj potencijalno ključni zaokret u američkoj politici dolazi nakon što su tenzije između Izraela i Irana dosegle najvišu razinu u posljednjih nekoliko decenija.

Pozivi na ubistvo ajatolaha

Trump je ranije ustvrdio da bi njegova zemlja lako mogla ubiti iranskog vrhovnog vođu ahatolaha Alija Hameneija, dok su se istovremeno pojačala nagađanja o mogućem direktnom sudjelovanju SAD-a u sukobu.

Trump, koji je u apriluponovno pokrenuo pregovore s Teheranom o njegovom nuklearnom programu, prije nego što je zauzeo oštrije stajalište, sazvao je u utorak svoje Vijeće sigurnosti.

Sjedinjene Države, saveznik Izraela, “tačno znaju gdje se skriva iranski takozvani “Vrhovni vođa”, ajatolah Ali Hamenei, ali ga ne namjeravaju ‘eliminirati (ubiti)!’, barem ne zasad”, napisao je na svojoj društvenoj mreži Truth, tvrdeći da ima potpunu kontrolu nad iranskim zračnim prostorom.

“Buzuslovna predaja”, također je objavio u poruci.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu uvjeravao je da će ubistvo ajatolaha Hameneija “okončati sukob” i pozvao Irance na ustanak, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da će “promjena režima” u Iranu biti sinonim za “haos”.

Nakon pokretanja izraelskog napada u petak, Sjedinjene Države su objavile da jačaju svoj “obrambeni položaj” na Bliskom istoku i da tamo šalju nosač aviona Nimitz.

U utorak su objavile da do petka zatvaraju svoju ambasadu u Jerusalemu iz sigurnosnih razloga i zatražile od svih američkih državnih službenika i njihovih porodica da potraže sklonište.

Također su najavile osnivanje “radne skupine” za pomoć američkim građanima na Bliskom istoku.

Mogući američki ciljevi

Među razmatranim ciljevima je iransko postrojenje za obogaćivanje uranija Fordo, smješteno duboko pod zemljom. Uništenje tog objekta zahtijeva posebno oružje – 13.600 kilograma tešku bombu koju samo SAD posjeduje.

Ovo postrojenje, izgrađeno duboko u planini, smatraju se ključnim za iranski nuklearni program i iznimno je teško uništiti konvencionalnim oružjem.

Trumpovi savjetnici nisu suglasni oko napada – neki upozoravaju da bi američka intervencija “potpuno promijenila” tok rata. Kritičari mogućeg napada upozoravaju na rizik od širenja sukoba na cijelu regiju i potencijalno uvlačenje SAD-a u dugotrajni konflikt na Bliskom istoku.

S druge strane, zagovornici tvrde da je ovo prilika za značajno slabljenje iranskog nuklearnog programa.

Premještanje vojnih snaga

U posljednja tri dana, najmanje 30 američkih zračnih tankera prebačeno je u Evropu kako bi podržali operacije borbenih aviona i bombardera.

Ovaj značajan pokret vojnih resursa ukazuje na ozbiljne pripreme za moguću operaciju, iako Bijela kuća službeno nije potvrdila konačnu odluku o uključivanju u sukob.

Iran nastavlja s napadima

Teheran je tokom noći ispalio hipersoničnu raketu Fattah-1 prema Tel Avivu, u nastavku raketnih napada koji traju od početka sukoba. I

ranske vlasti naglašavaju da će nastaviti s odgovorom na izraelske napade, a analitičari upozoravaju da bi američka intervencija mogla dodatno potaknuti eskalaciju napetosti.

Međunarodna zajednica s velikom zabrinutošću prati razvoj događaja, a Ujedinjeni narodi i nekoliko svjetskih sila pozivaju na hitno smirivanje tenzija i povratak diplomatiji.

Podijeli ovaj članak