Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Nekada su jedva čekali Nijemce, no na Jadranu se sada najviše raduju Rusima

turisti3-1

Suprotno uvriježenom mišljenju da strani turisti sa sobom na Jadran donesu svu hranu koju će za vrijeme odmora pojesti, analiza Hrvatske gospodarske komore pokazala ja da stranci tokom boravka na Jadranu na hranu i piće potroše 2,4 puta više nego domaći turisti.

Dok svaki strani turista u prosjeku na hranu i piće u hrvatskim trgovinama i ugostiteljstvu dnevno ostavi 91 kunu, domaći gosti ostave 40 kuna. Međutim, pojašnjavaju u HGK-u, stranci potroše i više od te cifre, jer u nju nije uključena hrana koju plaćaju u smještaju.

Ukupna prosječna dnevna potrošnja svakog stranog turista tokom ljetnih mjeseci iznosi oko 66 eura, pri čemu 36 eura troše na plaćanje smještaja, oko 12 eura ostave za hranu i piće, a preostalih 18 eura na ostalu kupovinu, sport, zabavu, izlete, kulturu. Najviše troše gosti iz Rusije, oko 125 eura ukupno, nešto malo manje od toga Britanci, dok Nijemci, Austrijanci ili primjerice Hlanđani u Hrvatskoj ostavljaju prosječno 65 eura dnevno.

Ruski gosti u sve većem broju na Jadran dolaze vlastitim automobilom, i to tako što ga prevezu vozom do Budimpešte, a zatim se njime dovezu do konačne destinacije na Jadranu. U Hrvatskoj se zadržavaju duže vrijeme, od deset do 15 dana, i svoj novac se ne boje potrošiti.

U avgustu Splitsko-dalmatinska županija očekuje porast stanovnika od 38 posto u odnosu na izvansezonsko razdoblje, a potrošnja hrane i pića bit će utrostručena. U Istarskoj će se županiji stanovništvo udvostručiti, a potencijal potrošnje hrane i pića rast će pet puta, ističe HGK.

– Prosječan je mjesečni promet u segmentu hrane i pića u trima najvažnijim turističkim županijama – Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj, veći za 70 do 130 posto u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet u tim županijama. S obzirom da je okvirna procjena dnevne potrošnje domaćega kupca u segmentu hrane i pića malo ispod 40 kuna, kupovna moć, odnosno potrošnja stranog turiste u odnosu na domaćeg kupca – domicilnog stanovnika i domaćeg turistu, jest oko 2,4 puta veća – navode u HGK-u.