Globus

Nijemci očekuju pobjedu Angele Merkel

02/09/2017

Izborna kampanja u Njemačkoj ulazi u svoju vruću fazu. Jer, ove nedjelje (3.9.) se održava televizijsko sučeljavanje između Angele Merkel i Martina Schulza. Kancelarka iz redova demokršćana (CDU) i njezin izazivač Martin Schulz iz redova socijaldemokrata (SPD) će se tako s početkom u 20:15h uživo 90 minuta na četiri najveća njemačka televizijska kanala svađati i boriti za simpatije birača. Institut za ispitivanje javnog mnijenja Forsa je anketirao građane Njemačke i svaki drugi ispitanik je odgovorio da namjerava gledati taj TV dvoboj. U mnogim njemačkim medijima se moglo čuti kako se taj veliki televizijski događaj ocjenjuje kao posljednja šansa za Schulza da okrene vodu na svoj mlin, piše DW.

No, ta šansa je veoma mala, kako je saznao institut za ispitivanje javnog mnijenja Infratest-Dimap u anketi koju je proveo u oko 1.000 reprezentativnih telefonskih intervjua s biračima. Anketa je provedena po nalogu ARD-a, njemačkog javnog servisa, koji u svom “Deutschlandtrendu” svaki mjesec objavljuje političku sliku javnog mnijenja. Dvije-trećine tako Merkel vide kao pobjednicu. Samo 17 posto ispitanika smatra da bi Schulz mogao proći bolje u tom sučeljavanju. Čak i među SPD-ovim pristašama ima onih koji smatraju da će Merkel pobijediti. Većina ispitanika koji su pristaše ostalih stranka – CDU, FDP, Zeleni, AfD i Die Linke (Ljevica) – vjeruje više u kancelarku. Za Schulza stoga ovo sučeljavanje, s obzirom na ovakve rezultate ankete, znači pravi izazov.

Ti rezultati su inače slični onima iz televizijskog sučeljavanja iz 2009. godine, kada je Merkel protivnik bio socijaldemokrat Frank-Walter Steinmeier, današnji predsjednik Njemačke. 2013. godine je Merkel lošije stajala kad je u pitanju mišljenje birača pred televizijsko sučeljavanje s protukandidatom, i to svaki od njih iz redova SPD-a.

I Merkel trpi štetu

Kod još jedne stvari je Merkel u prednosti kod birača: svaki drugi bi ju, naime, izravno izabrao, pokazali su rezultati anketa. Kod Schulza je to svaki četvrti. No, kad se pogled baci detaljno unutar stranaka, onda je slika drukčija. Tri-četvrtine SPD-ovih birača bi biralo Schulza. A i kod Ljevice je Schulz omiljeniji nego Merkel – ali ne i kod Zelenih.

Međutim, oboje moraju priznati gubitke kad je u pitanju mišljenje birača. Jer, Schulz bilježi najnižu podršku uopće dosad, dok je i popularnost Angele Merkel opala za osam posto što znači znatno ispod njezinog najboljeg rezultata od 57 posto koji je zabilježen u srpnju.

Merkel i Liberali – crno-žuta opcija

A s kim bi Merkel trebala vladati ukoliko ostane (p)ostane kancelarka, što očito mnogi birači žele? Po tom pitanju je ispitivanje instituta Infratest-Dimap zabilježilo znatne promjene u odnosu na proljeće ove godine. Za sedam posto u odnosu na travanj je porasla podrška birača takozvanoj crno-žutoj koaliciji sastavljenoj od Unije CDU/CSU i FDP-a (CDU se tradicionalno obilježava crnom, FDP žutom bojom). A za tih sedam posto je opala podrška tzv. Velikoj koaliciji sastavljenoj od stranaka CDU/CSU i SPD-a – koja je uostalom i aktualno na vlasti. No, tu kombinaciju unatoč padu podržava i dalje većina birača. Pad popularnosti od pet posto je zabilježen i kad je u pitanju moguća crno-zelena koalicija, dakle CDU/CSU i Zeleni. Opcija o kojoj se aktualno u političkom Berlinu najviše raspravlja je takozvana “Jamaica-koalicija”, odnosno moguća koalicija Unije CDU/CSU, Zelenih i FDP-a. Ta opcija nailazi na podršku 27 posto birača. No, isto toliko njih bi smatralo dobrim rješenjem koaliciju sastavljenu od SPD-a, Ljevice i Zelenih. Samo što bi za tu verziju socijaldemokrati s Martinom Schulzom morali pobijediti na izborima, što opet trenutno nije izgledno.

AfD treća najjača politička snaga

Na pitanje kojoj stranci bi dali svoj glas kad bi se izbori održavali danas, birači su odgovorili tako da ispada Uniji CDU/CSU i FDP-u gube po jedan posto. Tako da trenutno za crno-žutu koaliciju aktualno ne bi bilo dovoljno glasova. SPD je zabilježio blagi porast. Međutim, interesantno je da bi desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) s jedanaest posto podrške birača bila treća najjača politička snaga u parlamentu. Ukoliko ponovno dođe do Velike koalicije (CDU/CSU i SPD), onda bi ti desni populisti, sudeći prema aktualnom raspoloženju birača, bili najjača oporbena grupa zastupnika u Bundestagu. Kod nekih stranačkih stratega bi taj scenarij mogao dovesti do razmišljanja o tome da se formira koalicija bez SPD-a, samo kako bi socijaldemokrati, a ne desni populisti iz AfD-a bili oporbeni vođe – iako tog pojma u Bundestagu kao takvog uopće nema. Ali postoje određena pravila prema kojima se određuju prioriteti i redoslijed govornika, kao i sastav raznih odbora, na primjer.

Kako se taj dobar rezultat AfD-a može objasniti? S jedne strane ta stranka vodi intenzivnu kampanju u socijalnim medijima. Osim toga, Alice Weidel, glavna kandidatkinja AfD-a, proteklih tjedana jedva da je pravila ikakve greške u medijima te je provokacije prepustila svom stranačkom kolegi Alexandru Gaulandu. Tako se mogao prekriti stranačko-interni spor između Gaulanda i glasnogovornice stranke Frauke Petry. A i najnovije terorističke napade u Manchesteru, Londonu i u Barceloni ta je  stranka izdašno koristila za svoju anti-Merkel i anti-izbjegličku kampanju. Tako je i tijekom turneje u okviru izborne kampanje kancelarke Merkel AfD na mnogim mjestima mobilizirao svoje glasne prosvjedne trupe koje u Merkel dali do znanja što misle o njezinoj izbjegličkoj politici.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.