Novi njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt objasnio na licu mjesta, na njemačko-austrijskoj granici, kakva je sada njemačka politika prema migrantima, piše Deutsche Welle.
Kiefersfelden kao nova granična tačka
Kiefersfelden. Ovo mjesto u Bavarskoj ima topao prizvuk za mnoge njemačke turiste. Dolazeći iz Minhena, autoput tu vijuga prema jugoistoku, prema Alpama. A iza Kiefersfeldena je Austrija i tu počinje godišnji odmor.
Sada novi njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) stoji u Kiefersfeldenu i govori o tome kako tu, na granici, već sedmicu dana važe nova pravila i sprovode se strožije kontrole.
Nova vlada je još u predizbornoj kampanji najavila borbu protiv ilegalne migracije, a sada želi to i provesti. Za razliku od dosadašnje prakse, sada se i tražiocima azila može zabraniti ulazak u zemlju – izuzetak su određene grupe kao što su trudnice i djeca.
Odlučna borba protiv krijumčarenja ljudi
Godinama je važilo pravilo: svako ko bi stigao u Njemačku, na bilo koji način, i izjavio da želi podnijeti zahtjev za azil, mogao je ući u zemlju. To sada više ne važi. Na pitanje novinara DW-a šta se konkretno mijenja i koja je poruka nove vlade, Dobrindt odgovara:
„Želim poručiti svima onima koji misle da mogu zarađivati na ljudskoj patnji tako što krijumčare ljude u druge zemlje, da ćemo učiniti sve kako bismo zaustavili te kriminalne aktivnosti.“
Političar CSU-a zatim gotovo ponosno dodaje: od kada je nova vlada stupila na dužnost, spriječeno je 739 pokušaja ilegalnog ulaska u zemlju. Sedmicu ranije bilo ih je samo 511, što predstavlja povećanje od 45 posto. To je moguće, kaže Dobrindt, samo zahvaljujući dodatnih 3.000 policajaca raspoređenih na granici. Prije ih je bilo 11.000, sada ih je 14.000.
Odmak od Merkelinog pristupa otvorenih vrata
Krijumčari ljudi, ilegalna migracija – Dobrindt stalno koristi te izraze. Nova stroža politika prema migrantima ujedno je i konačni raskid s politikom bivše kancelarke Angele Merkel (CDU). Ona je 2015. i 2016. godine dozvolila dolazak stotina hiljada izbjeglica iz Sirije, Afganistana i mnogih afričkih zemalja.
Iako je novi kancelar Friedrich Merz (CDU) u svom govoru u Bundestagu ranije ove sedmice naglasio da Njemačka ostaje zemlja imigracije, Dobrindt sada u Kiefersfeldenu formulira stvari pomalo komplikovano, govoreći da će policajci sada u „kombinaciji humanosti i reda“ ponovo više voditi računa o sigurnosti i redu. U tu svrhu će se koristiti još više dronova, termalnih kamera i helikoptera.
Evropski sukobi oko migracione politike
Novi njemački kancelar Friedrich Merz je u predizbornoj kampanji obećao da će već prvog dana na funkciji uvesti drugačiju migracionu politiku – vjerovatno i zbog uspjeha desno-populističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja posljednjih godina bilježi uspon zahvaljujući oštrom protivljenju svakom obliku migracije.
Ali nova njemačka stroga politika nije svuda u Evropi dočekana s odobravanjem. Već na početku mandata, tokom posjete poljskom predsjedniku Donaldu Tusku, Merz je čuo da se i istočni susjed želi boriti protiv ilegalne migracije – ali na spoljnim granicama Evropske unije, a ne na njemačko-poljskog granici. Poljska neće prihvatiti migrante iz Njemačke, rekao je Tusk, obraćajući se direktno Merzu:
„AfD je vaš problem, gospodine kancelaru.“
Merz je na to ljubazno odgovorio:
„Želimo zajedno razvijati evropsku migracionu i azilantsku politiku i sprovodit ćemo granične kontrole na način koji će biti prihvatljiv za naše susjede.“
Najave daljih mjera
A ministar Dobrindt je, po povratku iz Kiefersfeldena, najavio da će nova vlada nastaviti tim svojim putem: programi dobrovoljnog prihvata bit će ukinuti, a osobama s posebnim, takozvanim statusom supsidijarne zaštite, neće biti dozvoljeno dovođenje članova porodice u Njemačku.
