Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Susret Vučića i Putina

Njemački mediji: Pukotine u odnosu Srbije i Rusije

putin – vucic

Srpski političari kunu se u stogodišnje duhovno bratstvo pravoslavne braće Srba i Rusa. To je veza od koje Vučić i Putin imaju koristi i kojom izazivaju EU. Ali i veza sa prvim pukotinama, piše njemačka štampa

O susretu predsjednika Rusije i Srbije u Beogradu njemački list Welt piše: „Srbija je Moskvi zahvalna jer Kremlj ne priznaje nezavisnost Kosova. To je veza, koja koristi obojici i s kojom zajednički izazivaju EU. Posjeta je došla u važnom momentu kada je Makedonija izglasala promjenu imena, kojim se ovoj zemlji otvara put u NATO, što je Rusija pokušala da spriječi. S druge strane, Vučić je na unutrašnjo-političkom planu pod pritiskom i Putinova posjeta bi mogla stabilizirati njegovu poziciju, prenosi Deutsche Welle.

Rusija je u krvavim ratovima na Balkanu devedesetih godina doduše osudila nasilje ali se stavila na stranu Srba. 1999 se Kremlj izjasnio protiv bombardovanja Srbije od strane NATO-a. To su neki od razloga zbog kojih je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić gospodaru Kremlja u čast organizovao muzičko veče uz „Kakaljinku” i „Podmoskovske večeri”. No, predsjednik Srbije Vučić bolje od ministra Dačića zna kako da se dodvori Putinu. Vučič, koji je prije 20 godina bio ministar informisanja, predstavlja se danas kao osviješteni nacionalista, koji se trudi da sa predsjednikom Rusije, kojeg naziva dragim prijateljem, ima dobre odnose”, piše Welt.

Šou sa “prijateljstvom”

Za razliku od Welta, Spiegel Online u tekstu pod nazivom „Zaigraj još jednom Vladimire” konstatuje da odnos dvije zemlje nije više tako dobar. „Za predsjednika Srbije Vučića, Putin je svirao klavir. No, tradicionalno dobar odnos Srbije i Rusije dobio je pukotine”, piše autor teksta Keno Verseck i nastavlja: “Predsjednici Srbije i Rusije imaju veoma bliske odnose. Prilično bliske, ako je vjerovati Vučiću, koji kaže da je Putina sreo 14 do 15 puta. Jednom ga je kasno sam posjetio kući i poklonio mu ikonu. Putin ga je poljubio i svirao mu klavir. A onda su skupa gledali hokej na ledu. „Mi otvoreno razgovaramo o svemu”, rekao je Vučić. Ovaj put Putin je imao poseban poklon za Vučića: orden Aleksandra Nevskog.

„Za Srbiju je Rusija, kako Vučić stalno naglašava, jedan od najvažnijih strateških partnera. Ali šou sa ‚prijateljstvom ‘ ne može zavarati da u odnosima Srbije i Rusije postoje duboke pukotine. Kao i to da je Vučićev prijem predsjednika Rusije prkosni apel Zapadu da više podrži Srbiju u tako složenoj političkoj situaciji‘, kako za Spiegel online kaže politologinja Jelena Milić iz beogradskog Centra za evroatlanske studije. Njemački portal piše i da je Vučić pod pritiskom zbog svoje autoritarne politike u Srbiji kao i da je ovaj nekadašnji ultranacionalista odveo Srbiju na put evrointegracija. Pregovori o učlanjenju teku od 2014. a i kooperacija sa NATO se, na ljutnju Rusije, sve više intenzivira. Ali, kako se u Srbiji uobičava reći, bez perspektive ulaska u Sjeveroatlanski pakt. Preduslov za to bi bilo priznanje Kosova i pravne reforme ali do toga je daleko.”

Spiegel online podsjeća i da je konfrontacija između Srbije i Kosova, s obzirom na uvođenje carina od 100 posto na proizvode iz Srbije i BiH, koje je uslijedilo neposredno nakon uspješnog agiranja Srbije da Kosovo ne bude primljeno u Interpol, dostigla kulminaciju. Odmah nakon toga, premijerka Ana Brnabić je rekla da ne isključuje vojnu intervenciju kao opciju. Nakon toga je kosovska vlada, protivno volji međunarodne zajednice, donijela odluku da formira vlastitu armiju. SAD, EU i NATO, koji kao zaštitnici Kosova imaju cilj da riješe konflikt sa Srbijom, nemaju plana šta i kako dalje. Dijalog, vođen u režiji EU, je prekinut mjesecima.

Trumpova inicijativa

Pošto EU predstavnike Srbije i Kosova ne može dovesti za jedan sto, američka vlada je, piše dalje Spiegel online, nedavno pokrenula inicijativu. Trump je krajem godine Tačija i Vučića pozvao da donesu istorijski sporazum pod njegovim pokroviteljstvom. To je bilo direktno ohrabrenje za razmjenu teritorija. Vučić i Tači su prošlog ljeta sami otvorili pitanje korekcije granica. Ali na međunarodnom planu, pa i od strane Njemačke promjeni granica postoje velika protivljenja. I u samoj Srbiji i na Kosovu su politika i javnost duboko podijeljeni po tom pitanju. To pokazuju i stalni protesti protiv Vučićeve autoritarne politike, koji su rezultirali brutalnim i još nerasvjetljenim napadom na jednog opozicionog političara. Mnogi iz protestnog pokreta nazivaju Vučića izdajnikom i traže prekid pregovora sa Kosovom. ‘U takvoj situaciji kao reakcija na američku inicijativu Putinn se pojavljuje kao igrač’, kaže politolog Dušan Reljić iz berlinske Fondacija za nauku i politiku. ‘Putin želi pokazati da nema nijedne važne regije na svijetu u kojoj on ne igra’, smatra Reljić i dodaje da ‘Vučić od njega finansijski ne može puno očekivati’. Pored toga, nastavlja Reljić, ‘Srbija je kao i cijeli Balkan ekonomski već integrisana u EU, bez obzira što pravo nema saodlučivanja niti pristup strukturnim fondovima’, piše u članku koji je objavio Spiegel online.