“Odbrana budućnosti”: NATO prema Rusiji raspoređuje robote i senzore

Naglašeno je da se ne radi o simboličnim koracima, već o konkretnim infrastrukturnim i tehnološkim ulaganjima koja bi trebala promijeniti način na koji NATO brani svoj prostor

Redakcija
3 min čitanja
NATO prelazi na "odbranu budućnosti"
NATO prelazi na "odbranu budućnosti"

NATO priprema opsežno jačanje svojih vojnih kapaciteta na istočnom krilu, uključujući povećanje zaliha oružja i municije, kao i uspostavljanje nove odbrambene zone zasnovane na robotskim i automatiziranim tehnologijama. Cilj ovih poteza je snažnije odvraćanje Rusije i podizanje ukupne borbene spremnosti Saveza.

Prema riječima visokog NATO-ovog zvaničnika, planirane mjere dio su šire strategije prilagođavanja savremenim sigurnosnim prijetnjama, s posebnim fokusom na brzo reagovanje u slučaju eskalacije na istočnim granicama.

Naglašeno je da se ne radi o simboličnim koracima, već o konkretnim infrastrukturnim i tehnološkim ulaganjima koja bi trebala promijeniti način na koji NATO brani svoj prostor.

Novi višeslojni odbrambeni koncept

Središnji dio plana predstavlja novi višeslojni odbrambeni koncept, čiji je osnovni zadatak da potencijalnog napadača uspori ili zaustavi već u ranoj fazi. Ovaj pristup oslanja se na kombinaciju visokotehnoloških sistema i klasičnih vojnih kapaciteta.

Duž granica NATO-a s Rusijom i Bjelorusijom planira se formiranje posebne zone koja će u velikoj mjeri zavisiti od stalnog nadzora i upotrebe daljinski upravljanih ili poluautomatiziranih sistema. Ideja je da protivnik najprije mora savladati ovu tehnološku barijeru prije nego što bi mogao dalje napredovati.

Takva zona trebala bi djelovati i kao psihološka i kao operativna prepreka, jasno signalizirajući visoku cijenu svakog pokušaja agresije.

Sveobuhvatan nadzor i razmjena podataka

Nadzor istočnog boka NATO-a zasnivat će se na integraciji sistema za prikupljanje podataka iz više domena – s kopna, iz zraka, svemira i digitalnog prostora. Prikupljene informacije bile bi dostupne svim saveznicima u realnom vremenu.

U tu svrhu koristili bi se i fiksni i mobilni sistemi, uključujući radare, akustične i optičke senzore, kao i podatke sa satelita, dronova i izviđačkih aviona. Time bi se osigurala potpuna situacijska slika duž osjetljivih granica.

Brza razmjena informacija trebala bi omogućiti donošenje odluka bez kašnjenja, što je ključno u savremenim sukobima visokog intenziteta.

„Vruća zona“ kao prva linija odbrane

Neposredno uz granice Saveza planirana je uspostava tzv. „vruće zone“, prostora namijenjenog ranom zaustavljanju ili usporavanju eventualnog napada. U toj zoni mogli bi biti raspoređeni naoružani dronovi, poluautonomna borbena vozila, robotski sistemi te automatizirane sposobnosti protuzračne odbrane.

Ipak, iz NATO-a naglašavaju da potpuna autonomija u upotrebi sile nije predviđena. Sve ključne odluke o djelovanju ostat će u rukama ljudi, u skladu s važećim pravilima angažmana i etičkim standardima.

Na taj način Savez nastoji spojiti prednosti moderne tehnologije s političkom i moralnom odgovornošću, šaljući poruku odlučnosti, ali i kontrole.

OZNAČENO:
Podijeli ovaj članak