Polako se naziru konture mogućeg održivog mirovnog sporazuma za Ukrajinu, uprkos kontroverznom pristupu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Prema informacijama američkih, ukrajinskih i evropskih dužnosnika, put ka razumnom rješenju ipak postoji.
Temeljio bi se na suverenoj Ukrajini, čije bi granice bile zaštićene snažnim međunarodnim sigurnosnim garancijama, koja bi bila članica Evropske unije i obnavljala svoju ekonomiju uz velika ulaganja SAD-a i Evrope.
O tim elementima razgovaralo se i tokom posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Londonu, gdje se sastao s čelnicima Velike Britanije, Francuske i Njemačke, piše The Washington Post.
Trumpova kontroverzna uloga
Iako se čini da je dogovor sve bliže, Trumpova sklonost ruskom agresoru i pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog mogli bi sve ugroziti. Pregovore dodatno komplikuje Strategija nacionalne sigurnosti koju je Bijela kuća objavila prošle sedmice, u kojoj se sugeriše da Trump želi zauzeti jednako distanciran stav prema demokratskoj Evropi i autokratskoj Rusiji, navodno “kako bi se ublažio rizik od sukoba između Rusije i evropskih država”. Takvo izjednačavanje saveznika i protivnika nema ni strateškog ni moralnog smisla i ozbiljno zabrinjava evropske partnere.
Uprkos tim klimavim temeljima, Trumpovi mirovni napori ipak nose određeni potencijal. Pregovore vode Jared Kushner i Steve Witkoff, poslovni ljudi, a ne diplomate, no čini se da razumiju da je najbolja zaštita Ukrajine kombinacija obavezujućih sigurnosnih garancija i budućeg ekonomskog prosperiteta. Svjesni su i da će cijeli paket propasti ako ga Zelenski ne bude mogao objasniti i odbraniti pred hrabrim, ali iscrpljenim ukrajinskim društvom.
Tri dokumenta i sedam ključnih tačaka pregovaračkog paketa
Prema riječima jednog ukrajinskog dužnosnika, pregovarački paket sastoji se od tri dokumenta – mirovnog plana, sigurnosnih garancija i plana ekonomske obnove. Iako pregovori još traju, a Ukrajina i evropski saveznici pripremaju zajedničke amandmane, iz razgovora američkih i ukrajinskih zvaničnika već su poznate glavne tačke:
- Brzi ulazak Ukrajine u Evropsku uniju
Ukrajina bi mogla postati članica EU već 2027. godine. To izaziva zabrinutost dijela članica, no Trumpova administracija vjeruje da može svladati otpor, posebno Mađarske. Članstvo bi potaklo trgovinu i ulaganja, ali i natjeralo Ukrajinu na odlučniju borbu protiv duboko ukorijenjene korupcije. U suštini, rat se i vodio oko pitanja može li Ukrajina postati evropska zemlja – ideja koju ruski predsjednik Vladimir Putin prezire.
- Američke sigurnosne garancije “nalik članu 5.”
SAD bi ponudile Ukrajini sigurnosne garancije po uzoru na član 5. NATO-a ako Rusija prekrši sporazum. Kijev insistira da takav dokument potpišu SAD i ratifikuje američki Kongres, dok bi evropske države potpisale zasebne sporazume. Iako je pouzdanost američkih garancija poljuljana novom Strategijom nacionalne sigurnosti, Trumpov tim tvrdi da ostaje predan obavještajnoj podršci Ukrajini.
- Očuvan ukrajinski suverenitet bez ruskog veta
Ukrajinski suverenitet bio bi zaštićen od bilo kakvog ruskog prava veta. U toku su teški pregovori o veličini ukrajinske vojske – razmatra se povećanje američkog prijedloga s 600.000 na 800.000 vojnika. Kijev odbija bilo kakvo ustavno ograničenje vojnih snaga, kakvo traži Moskva.
- Demilitarizirana zona duž cijele linije primirja
Plan predviđa uspostavu demilitarizirane zone duž cijele linije prekida vatre – od Donjecka do Zaporižja i Hersona. Iza nje bi se nalazilo dodatno područje bez teškog naoružanja. Linija bi bila pod strogim nadzorom, slično demilitariziranoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje.
- Teritorijalni ustupci i moguće “razmjene teritorija”
Teritorijalni ustupci smatraju se gotovo neizbježnim. Rusija traži da se Ukrajina odrekne oko 25% Donjecka koji Kijev još kontroliše. Trumpov tim tvrdi da bi Ukrajina taj teritorij ionako mogla izgubiti u borbama u narednih šest mjeseci. Zelenski, međutim, naglašava da nema “zakonsko pravo” ustupiti teritorij Rusiji. Kao moguće rješenje spominje se korejski model.
- Budućnost nuklearne elektrane Zaporižja
Nuklearna elektrana Zaporižja, najveća u Evropi, više ne bi bila pod ruskom kontrolom. Razmatra se mogućnost da njeno upravljanje preuzmu Sjedinjene Države, što dio ukrajinskih dužnosnika vidi kao snažan faktor odvraćanja buduće ruske agresije.
- Ekonomska obnova Ukrajine – i Rusije
Trumpova administracija želi potaknuti velika ulaganja u obnovu Ukrajine. Jedan od izvora finansiranja bila bi više od 200 milijardi dolara ruske zamrznute imovine u Evropi, od čega je predloženo da se 100 milijardi odmah oslobodi za ukrajinske ratne reparacije.
Dugoročni pokretač obnove bila bi američka ulaganja, uključujući Ukrajinski razvojni fond u kojem učestvuju BlackRock i Svjetska banka, a koji bi mogao privući do 400 milijardi dolara. Istovremeno, Trump želi pokrenuti i investicijske inicijative za Rusiju, polazeći od uvjerenja da prosperitet smanjuje rizik od rata – uprkos historijskim primjerima koji govore suprotno.
Hoće li Ukrajina pristati na “gorku pilulu”?
Pregovori dolaze u trenutku kada Ukrajina razmatra izuzetno složen kompromis koji uključuje sigurnosne garancije, ekonomsku obnovu i teritorijalna pitanja. Uspjeh bi mogao zavisiti od toga hoće li Trumpovi pregovarači ponuditi paket dovoljno snažnih garancija i ekonomskih benefita da Kijev pristane na odricanje dijela teritorija.
U suprotnom, rat bi se mogao nastaviti.
Još jedan izazov biće ako Trump insistira na politici “sada ili nikada”. Kako je sam Trump jednom rekao: “Najgore što možete uraditi u poslu jeste izgledati očajno da ga sklopite. To natjera drugu stranu da osjeti krv, a onda ste mrtvi.”
