Prijetnje Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda u evropskim se vladama više ne doživljavaju kao puka retorika, već kao ozbiljna mogućnost. Politički vrh, koji je donedavno ignoriasao pojačane izjave američkog predsjednika, sada očajnički traži način kako ga zaustaviti, piše Politico.
“Moramo biti spremni za direktnu konfrontaciju”
Da je situacija alarmantna, potvrđuju i diplomatski izvori iz EU. “Moramo biti spremni za direktnu konfrontaciju s Trumpom”, izjavio je jedan diplomata upoznat s raspravama. “On je u agresivnom modu i moramo biti spremni.”
VEZANI TEKST Potrebna su mu samo četiri koraka: Trump već počeo operaciju preuzimanja Grenlanda?
Tenzije su dodatno porasle nakon što je američki šef diplomatije Marco Rubio najavio da će sljedeće sedmice s danskim dužnosnicima razgovarati o američkoj akviziciji Grenlanda, a Bijela kuća poručila kako bi preferirala pregovore, ali ne isključuje ni vojnu opciju.
Zajednički odgovor Evrope
Kao odgovor, evropski diplomatski napori su se intenzivirali. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru. “Ono što je u pitanju jest pitanje kako Evropa, EU, može biti ojačana da odvrati prijetnje, pokušaje na svoju sigurnost i interese”, rekao je Barrot novinarima. “Grenland nije na prodaju niti za uzimanje… stoga prijetnje moraju prestati.”
VEZANI TEKST Rubio: SAD želi kupiti Grenland, vojna opcija ostaje na stolu
Politico je razgovarao s brojnim zvaničnicima, diplomatima i stručnjacima kako bi istražio koje opcije Evropa ima na raspolaganju. Osjećaj nemoći je, navodi Politico, sveprisutan.
“Svi su potpuno zapanjeni i nesvjesni čime zapravo raspolažemo”, rekao je bivši danski zastupnik. “Niko zapravo ne zna šta učiniti jer Amerikanci mogu raditi što god žele. Ali trebamo odgovore na ova pitanja odmah. Ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina.”
Opcija 1: Potraga za kompromisom
Trump svoju želju za Grenlandom pravda vitalnim sigurnosnim interesima SAD-a te optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi ga zaštitila od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku. Stoga bi pregovaračko rješenje, koje bi Trumpu omogućilo da se predstavi kao pobjednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz, moglo biti najbrži izlaz iz krize.
Bivši visoki zvaničnik NATO-a predložio je da bi Savez mogao posredovati između strana, kao što je to činio u sporovima između Turske i Grčke. Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker izjavio je da Trump i njegovi savjetnici ne vjeruju da je Grenland adekvatno osiguran.
VEZANI TEKST Evropa odgovorila na Trumpove prijetnje: Grenland pripada njegovim ljudima
“Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom sjeveru… Grenland postaje vrlo ozbiljan sigurnosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država.” Saveznici stoga razmatraju nove ponude Trumpu, poput ubrzanja odbrambene potrošnje na Arktiku, održavanja više vojnih vježbi i raspoređivanja trupa radi umirivanja SAD-a. Dvojica diplomata spomenula su i mogućnost uspostave sheme “Arktička straža”, po uzoru na postojeće inicijative na istoku Evrope.
Trumpa privlače i golema mineralna nalazišta te potencijalne rezerve nafte i plina. Međutim, vađenje resursa iz negostoljubivog terena izuzetno je teško i skupo. Danski izaslanici godinama su bezuspješno zagovarali evropska ulaganja u Grenland, no sada se, prema riječima jednog diplomate EU-a, taj stav počinje mijenjati.
Opcija 2: Financijska injekcija Grenlandu
Trumpova administracija otvoreno je podržala grenlandski pokret za nezavisnost, s idejom da bi otok, nakon odcjepljenja od Danske, potpisao sporazum sa SAD-om i bio preplavljen američkim novcem. Iako ne isključuje vojnu silu, Trump insistira da bi Grenland radije preuzeo dobrovoljno. EU i Danska stoga pokušavaju uvjeriti Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.
Prema nacrtu prijedloga Evropske komisije, Bruxelles planira više nego udvostručiti svoju potrošnju na Grenlandu od 2028. godine. U sedmogodišnjem periodu potrošnja bi porasla na 530 miliona eura, a otok bi se mogao prijaviti i za dodatna 44 miliona eura iz EU fondova. Podrška, koja je dosad bila usmjerena na socijalnu zaštitu i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za vađenje mineralnih sirovina.
VEZANI TEKST Danci uvjereni da znaju kako bi Trump pokušao preuzeti Grenland: Ovo je scenario
“Imamo mnogo, mnogo ljudi ispod granice siromaštva, a infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši se resursi prvenstveno vade bez dobre dobiti za Grenland, već uglavnom za danske kompanije”, rekao je Kuno Fencker, grenlandski opozicioni zastupnik koji podržava nezavisnost. Atraktivna ponuda Danske i EU-a mogla bi biti ključna da Grenlanđane zadrži izvan američkog dosega.
Opcija 3: Ekonomski protuudar
Od Trumpovog prvog mandata u Evropi se intenzivno razmišlja o sigurnosti bez aktivnog učestvovanja SAD-a. “To je teško, ali je moguće. Ali ne znam je li iko ozbiljno razmišljao o osiguravanju evropske sigurnosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo”, rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak s Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.
VEZANI TEKST Danska premijerka: Ako Trump napadne Grenland, NATO je gotov
EU na raspolaganju ima moćan alat – Instrument protiv prisile, svojevrsnu “trgovinsku bazuku” stvorenu upravo nakon prve Trumpove administracije. Njime se Uniji omogućuje da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju. Bruxelles je već prijetio njegovom primjenom, ali je odustao nakon postizanja dogovora. Budući da SAD i dalje nameće carine, EU bi mogao ponovno aktivirati taj mehanizam.
“Imamo izvoz u Sjedinjene Države nešto iznad 600 milijardi eura, a za otprilike jednu trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 posto i potpuno je jasno da je to i moć u našim rukama”, istaknuo je Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta. Međutim, ključno je pitanje bi li Trump ovoga puta povjerovao da je EU ozbiljan.
Opcija 4: Slanje vojske
Ako se SAD odluči za vojnu opciju, Evropa bi malo toga mogla učiniti. “Neće preventivno napasti Amerikance… jer bi to bio čin rata”, objasnio je Crosbie. No, prema danskoj trajnoj zapovijedi iz 1952. godine, u slučaju napada na dansku teritoriju, vojska bi trebala “odmah započeti borbu bez čekanja ili traženja zapovijedi.”
Jedan diplomat EU-a sugeriše da bi evropske zemlje, na zahtjev Danske, trebale razmotriti snaga na Grenland kako bi povećale potencijalnu cijenu američke vojne akcije. Iako te snage ne bi mogle zaustaviti invaziju, djelovale bi kao sredstvo odvraćanja.
VEZANI TEKST Potvrdila Bijela kuća: Razmatra se opcija slanja vojske na Grenland!
“Mogli biste imati efekt gdje imate grupe ljudi koji su fizički na putu, poput situacije na Trgu Tiananmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku da upotrijebi silu ili da se povuče”, rekao je Crosbie. No, upozorava da takva strategija nosi visoku cijenu: “Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će životi ljudi biti izgubljeni u pokušaju odbijanja američkog zahtjeva za kontrolu nad Grenlandom.”
