Američki predsjednik Donald Trump želi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland. Problem je, međutim, u tome što Grenland već pripada Danskoj i što većina stanovnika tog arktičkog otoka ne želi postati dio SAD-a.
Iako bi scenarij u kojem SAD „upada“ u Nuuk, glavni grad Grenlanda, i preuzima teritorij po venecuelanskom modelu donedavno zvučao kao politička fantazija, nedavna američka vojna operacija u Caracasu promijenila je percepciju o tome dokle je Washington spreman ići. Kako piše Politico, postoji relativno jasan put kojim bi Trump mogao krenuti, a čini se da su neki njegovi koraci već započeli.
Zabrinjavajuće za evropske saveznike, ta strategija, prema ocjenama sagovornika Politica, u mnogočemu podsjeća na ekspanzionistički obrazac koji se često veže za ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Novinari Politica razgovarali su s devet zvaničnika EU-a, NATO-ovih insajdera, odbrambenih stručnjaka i diplomata kako bi razradili mogući scenarij američkog preuzimanja mineralima bogatog i strateški izuzetno važnog arktičkog otoka.
„Moglo bi to biti pet helikoptera… ne bi mu trebalo puno vojnika“, rekao je jedan danski političar koji je tražio anonimnost. „Oni, Grenlanđani, ne bi mogli učiniti ništa.“
Prvi korak: Kampanja uticaja
Gotovo odmah po stupanju na dužnost, Trumpova administracija počela je javno poticati ideju nezavisnosti Grenlanda, koji je danas poluautonomni teritorij Kraljevine Danske. Nezavisan Grenland mogao bi samostalno sklapati sporazume sa SAD-om, dok je u sadašnjem statusu za to potrebna saglasnost Kopenhagena.
Da bi Grenland postao nezavisan, građani bi morali izglasati nezavisnost na referendumu, a potom dogovoriti uslove razdruživanja, koje moraju odobriti i Nuuk i Kopenhagen. Prema istraživanju javnog mnijenja iz 2025. godine, 56 posto Grenlanđana glasalo bi za nezavisnost, dok bi se 28 posto tome protivilo.
Danski mediji ranije su izvijestili da su Amerikanci povezani s Trumpom provodili prikrivene operacije utjecaja na Grenlandu, a danska sigurnosno-obavještajna služba PET upozorila je da je teritorij „meta različitih kampanja utjecaja“.
Felix Kartte, stručnjak za digitalnu politiku koji je savjetovao institucije EU-a, uporedio je ove metode s ruskim djelovanjem u Moldaviji, Rumuniji i Ukrajini.
„Rusija kombinira online i offline taktike“, rekao je Kartte. „Na terenu sarađuje s politički usklađenim akterima, ekstremističkim strankama, dijasporom ili oligarsima, a zabilježeno je i plaćanje ljudi da učestvuju na protestima protiv EU-a ili SAD-a. Istovremeno se stvaraju mreže lažnih naloga i pseudo-medija kako bi se aktivnosti dodatno pojačale online.“
Cilj takvih kampanja, dodao je, često nije uvjeriti birače da je neka opcija bolja, nego stvoriti dojam da je ona veća, glasnija i neizbježna.
Prema Politicu, SAD već na Grenlandu koristi barem dio tih metoda. Zamjenik šefa Trumpovog kabineta Stephen Miller izjavio je u ponedjeljak za CNN da se „niko neće ratovati sa Sjedinjenim Američkim Državama oko budućnosti Grenlanda“.
VEZANI Rubio: SAD želi kupiti Grenland, vojna opcija ostaje na stolu
Trump je prošlog mjeseca uspostavio i funkciju posebnog izaslanika za Grenland te je na tu poziciju imenovao guvernera Louisiane Jeffa Landryja, uz poruku da mu je cilj „učiniti Grenland dijelom SAD-a“.
Američki potpredsjednik JD Vance je u martu, tokom posjete Grenlandu, izjavio da „narod Grenlanda ima pravo na samoopredjeljenje“, dodavši: „Nadamo se da će izabrati partnerstvo sa Sjedinjenim Državama jer smo mi jedina država na svijetu koja će poštovati njihov suverenitet i sigurnost.“
Drugi korak: Ponuda Grenlandu
Ako bi se referendum o nezavisnosti ubrzao i Grenlanđani izglasali izlazak iz Kraljevine Danske, sljedeći korak bio bi dovođenje Grenlanda pod snažan američki utjecaj.
Jedna od ideja o kojoj se govori u krugovima bliskim Trumpu jeste da Grenland postane nova savezna država SAD-a. Danska premijerka Mette Frederiksen bila je primorana reagirati, poručivši da „SAD nema pravo anektirati Grenland“, nakon što je Katie Miller, supruga ključnog Trumpovog savjetnika Stephena Millera, na društvenim mrežama objavila mapu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom i riječju „USKORO“.
Direktna zamjena Danske Sjedinjenim Američkim Državama za većinu stanovništva Grenlanda neprihvatljiva je. Ista anketa pokazuje da se 85 posto Grenlanđana protivi priključenju SAD-u, a ni pristalice nezavisnosti, sklone Trumpu, nisu pretjerano oduševljene tom idejom.
Međutim, postoje i druge opcije. Već od prošlog maja kruže informacije da Trumpova administracija želi s Grenlandom sklopiti sporazum o slobodnoj asocijaciji, kakav SAD ima s Mikronezijom, Maršalovim Otocima i Palauom. Tim sporazumima SAD osigurava zaštitu, ključne usluge i slobodnu trgovinu, a zauzvrat američka vojska dobija slobodan pristup teritoriju.
VEZANI Potvrdila Bijela kuća: Razmatra se opcija slanja vojske na Grenland!
Kuno Fencker, opozicioni zastupnik s Grenlanda koji zagovara nezavisnost i koji je prisustvovao Trumpovoj inauguraciji, rekao je da Grenlanđani ne žele postati „Portoriko“, ali da su otvoreni za različite modele saradnje.
„U poređenju s odnosom Nuuka i Kopenhagena, stvari mogu ići samo nabolje“, rekao je Fencker, dodajući da je Trumpova izjava kako SAD „treba“ Grenland pozitivnija od stava Danske, koja Grenland vidi kao finansijski teret.
S druge strane, Thomas Crosbie s Kraljevskog danskog odbrambenog koledža upozorava da Grenland u pregovorima s Trumpom vjerovatno ne bi prošao dobro.
„Trump se u pregovorima ponaša tako da nameće svoju volju i ima dugu historiju kršenja dogovora“, rekao je Crosbie, dodajući da ne vidi stvarne koristi za Grenlanđane, osim kratkotrajnog osjećaja važnosti.
Treći korak: Pridobijanje Evrope
Evropa, a posebno saveznici Danske unutar EU-a, snažno bi se protivili pokušaju izdvajanja Grenlanda. No Trumpova administracija, piše Politico, ima snažan adut – Ukrajinu.
Kako mirovni pregovori napreduju, Kijev traži ozbiljna i dugoročna američka sigurnosna jamstva. Washington je po tom pitanju neodlučan, a Ukrajina ionako sumnja u vrijednost takvih jamstava zbog ranijih iskustava.
Jedan evropski diplomat naveo je scenarij u kojem bi Evropa dobila čvršća američka jamstva za Ukrajinu u zamjenu za širu američku ulogu na Grenlandu. Iako bi to bila gorka pilula, mogla bi biti prihvatljivija od rizika da Trump uzvrati sankcijama, povlačenjem iz pregovora ili približavanjem Moskvi.
Četvrti korak: Vojna invazija
A šta ako Grenland, ili Danska čija je saglasnost potrebna, kažu „ne“? Prema stručnjacima s kojima je razgovarao Politico, američko vojno preuzimanje moglo bi se provesti relativno lako. Crosbie upozorava na scenarij „fait accompli“, u kojem bi SAD jednostavno rasporedio snage i proglasio teritorij svojim.
SAD već ima oko 500 vojnih djelatnika i saradnika u bazi Pituffik, konzularno osoblje u Nuuku te sezonski raspoređene pripadnike Nacionalne garde. Grenland nema vlastitu vojsku, dok su danske snage ograničene na nekoliko plovila, helikoptere, pseće saonice i jedan patrolni avion.
Ako bi SAD mobilizirao postojeće snage ili doveo specijalce, kontrola nad Nuukom mogla bi se uspostaviti „za pola sata ili manje“, rekao je Lin Mortensgaard s Danskog instituta za međunarodne studije.
„Trump kaže stvari i onda ih uradi“, upozorila je danska europarlamentarka Stine Bosse. „Da ste jedan od 60 hiljada ljudi na Grenlandu, bili biste jako zabrinuti.“
Svaka takva intervencija bila bi bez pravne osnove u američkom i međunarodnom pravu, a okupacija duža od 60 dana zahtijevala bi odobrenje američkog Kongresa. Osim toga, upozoravaju stručnjaci, takav potez mogao bi označiti kraj NATO-a i ozbiljno narušiti povjerenje saveznika.
Za sada, saveznici unutar NATO-a pokušavaju zadržati smirenost. „Još smo daleko od tog scenarija“, rekao je jedan visoki saveznički diplomat. „Bit će teških pregovora, ali ne vjerujem da smo blizu neprijateljskog preuzimanja Grenlanda.“
