Papa dolazi u Sarajevo jer je na strani onih koji su u poteškoći

Papa Franjo je ne čekajući mnoge savjete odlučio da dođe u Sarajevo i on je na strani onih koji su u poteškoći, opasnosti. Zato je izabrao Sarajevo, koji je odnekada nazvan evropski Jerusalem, jer su tu hramovi katolički, pravoslavni, islamski i jevrejski, izjavio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar povodom posjete pape Franje Bosni i Hercegovini i Sarajevu u subotu, 6. juna, prenosi Anadolu Agency.

Velikodostojnik katoličkih vjernika u Srbiji je rekao da je papa sam nagovijestio sadržaj posjete i da dolazi da promoviše mir, pomirenje, međureligijski i ekumenski dijalog.

„To znači dijalog među hrišćanskim crkvama, ali i među svim religijama. Odatle proizlazi veliko značenje ove posjete, koliko više Sveti Otac želi da upozori Evropu i čitav svijet da ovoj regiji treba posvetiti više pažnje“, rekao je Hočevar dodavši da u prošlosti te pažnje, ne samo Sarajevu i BiH, nego u čitavoj regiji nije bilo dovoljno.

Kako ističe, želja pape je da se danas, u vremenu globalizacije, intenzivira dijalog. Smatra da je predstojeća posjeta nadahnuće da niko ne kloni od ranijih poteškoća.

„Koliko smo doživjeli više poteškoća imamo dubljeg iskustva i možemo da dođemo do većih, dubljih i sveobuhvatnih intuicija za budućnost, ali i da nas te rane nadahnjuju da jače sarađujemo. Upravo smo mi na tu posjetu željeli da odgovorimo što većim učešćem vjernika u Sarajevu“, istakao je Hočevar.

Upitan koliko će katoličkih vjernika iz Srbije dočekati papu u Sarajevu Hočevar navodi da je u svim biskupijama organizovan odlazak, ali i da je puno katolika u Srbiji koji su rodom iz Bosne i upravo iz tih razloga žele da odu tamo.

Prema njegovim riječima, očekuje se odlazak više od 2,5 hiljade katolika, a Katolička crkva, koja u Srbiji ima preko 400 hiljada pripadnika, je pored poziva svim vjernicima da u subotu dođu u Sarajevo, poseban akcenat dala mladima.

„Sveti Otac neće služiti samo svetu misu već će se posebno susretati sa svim biskupima, sveštenicima, zatim će biti poseban međureligijski susret gdje će se sastati sa predstavnicima crkava i vjerskih zajednica, a onda će biti poseban susret sa mladima“, predočio je Hočevar koji će u iščekivanju Svetog Oca takođe pozdraviti mlade.

On ističe da je uloga mladih da mogu biti nosioci praštanja, mira i pomirenja i međureligijskog dijaloga jer, kako je rekao, religije predstavljaju onaj dio čovječanstva koji traži smisao.

„Ovo je prilika da unaprijedimo dijalog, da se sve religije sretnu i pokažu da moraju biti nosioci mira i razumjevanja“, poručio je on.

– Papa treba što prije da dođe u Srbiju –

Hočevar naglašava da su svi katolici pozvani da vode međureligijski dijalog i da se za to lično zalaže i u Srbiji, iako, podvlači, ne ide baš najbolje, ali se nada da će on biti unaprijeđen u čitavom regionu.

Upitan da li se može očekivati da papa posjeti Srbiju, naveo je da svi zajedno to treba da omoguće, da on što prije dođe.

„Nije to samo pitanje da li katolici smiju očekivati dolazak svoga poglavara. Ako neki većinski narodu onemogućuju da se manjine ne mogu sresti sa svojim poglavarom to je vrlo opasno za tu većinsku zajednicu. Nadam se da većinska zajednica to razumije“, konstatovao je beogradski nadbskup uz naglasak da „vječito ne smijemo ostati robovi prošlosti i da dijalog pomaže da spoznajemo sve međusobne odnose“.

– Svi na istoj lađi modernog života –

Na pitanje, koliko su crkve i vjerske zajednice na prostoru bivše Jugoslavije, kao autoriteti kod naroda, spremne da predvode pomirenje i oprost, nadbiskup Hočevar je odgovorio riječima da se i danas živi između identifikacije naroda i konfesije i zato su se među narodima postavljale barikade.

„U dijalogu među crkvama i vjerskim zajednicama, ali i među narodima i kulturama se ispostavljaju samo problematične točke. Crkve i vjerske zajednice ne mogu rješavati sve probleme sami sa sobom. Mi smo svi na istoj lađi modernog života. Ne smijemo se više zatvarati svako u svoj geto nego pokušajmo da zajednički rješavamao sva ta pitanja“, zaključio je Hočevar izrazivši želju i uputuvši poruku da samo zajedničkim snagama, svaki identitet pojedinca, naroda, jezika, kultura, religija može doći do punog sjaja.