Poluotok bez goriva i odsječen od cijelog svijeta: Rusi proglasili vanredno stanje na Krimu!

Nova ukrajinska strategija predstavlja zaokret u odnosu na ranije napade na pojedinačne vojne ciljeve. Umjesto toga, sada se provodi kontinuirani pritisak s ciljem potpunog narušavanja sistema snabdijevanja

Redakcija
6 min čitanja
Snimci ukrajinskih napada
Snimci ukrajinskih napada

Ruske okupacione vlasti proglasile su vanredno stanje na ukrajinskom poluotoku Krimu nakon što su, usljed intenzivnih ukrajinskih napada, bile primorane u potpunosti obustaviti turističke aktivnosti, zatvoriti dječije ljetne kampove i uvesti zabranu prodaje goriva civilnom stanovništvu.

Odluku o proglašenju vanrednog stanja potvrdio je Sergej Aksjonov, proruski čelnik Krima kojeg je imenovala Moskva. U objavi na Telegramu naveo je da će ova mjera omogućiti brže donošenje hitnih odluka s ciljem očuvanja funkcionisanja ključnih sektora od kojih zavisi svakodnevni život stanovništva.

Ukrajinska kampanja izolacije poluotoka

Proglašenje vanrednog stanja uslijedilo je nakon višesedmične ukrajinske kampanje usmjerene na izolaciju Krima. Kijev koordinisanim napadima bespilotnim letjelicama dugog i srednjeg dometa gađa ruske energetske objekte, naftne terminale, saobraćajnu infrastrukturu i elektroenergetsku mrežu.

Prema ukrajinskim tvrdnjama, cilj operacije je presijecanje ruskih logističkih pravaca prema poluotoku, uništavanje ključnih linija snabdijevanja i dugoročno otežavanje održavanja ruske okupacije.

Posljedice ovih napada postale su sve vidljivije nakon što su ukrajinski dronovi pogodili ključni naftni terminal u Kerču. Vlasti su potom zabranile prodaju goriva civilima, pa se ono sada distribuira isključivo državnim institucijama i sigurnosnim službama.

Na benzinskim pumpama širom Krima formirane su višekilometarske kolone, dok su cijene goriva naglo porasle. Istovremeno je guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev naredio zatvaranje svih supermarketa, barova i restorana u 20 sati radi smanjenja potrošnje električne energije.

Problemi s električnom energijom i odlazak turista

Pored nestašice goriva, Krim se suočava i s ozbiljnim problemima u snabdijevanju električnom energijom. Nakon ukrajinskih napada na termoelektranu u Simferopolju i glavnu trafostanicu u Sevastopolju, brojna regionalna središta i veliki dijelovi poluotoka ostali su bez struje.

Ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov poručio je da za ruske okupacione snage na Krimu “počinje pakao”, tvrdeći da je logistika prekinuta, a poluotok izolovan.

Na pogoršanje situacije upozoravaju i pojedini ruski vojni blogeri. Bivši oficir FSB-a i osuđeni ratni zločinac Igor Girkin ocijenio je da je stanje na terenu izuzetno ozbiljno te upozorio da bi u narednim sedmicama moglo postati kritično ukoliko Ukrajina nastavi napade istim intenzitetom.

U međuvremenu, brojni ruski turisti napuštaju Krim, smatrajući da je ovogodišnja ljetna sezona na okupiranom poluotoku praktično propala.

Fokus na logistiku i saobraćajne veze

Nova ukrajinska strategija predstavlja zaokret u odnosu na ranije napade na pojedinačne vojne ciljeve. Umjesto toga, sada se provodi kontinuirani pritisak s ciljem potpunog narušavanja sistema snabdijevanja.

Prethodno su ukrajinske snage sistematski djelovale protiv ruske protivzračne odbrane na Krimu, čime je otvoren prostor za masovniju upotrebu domaćih bespilotnih letjelica poput Horneta i Dartsa. Budući da su ti dronovi višestruko jeftiniji od raketa kojima ih ruska vojska pokušava oboriti, ovakav način ratovanja predstavlja i značajan ekonomski izazov za Moskvu.

Osim energetskih objekata, ukrajinske snage nastavljaju napade na mostove i trajektne linije koje povezuju Krim s kopnom. Cestovni i željeznički mostovi prema Hersonskoj oblasti pretrpjeli su ozbiljna oštećenja, dok su napadi na trajekte “Panagia” i “Lavrentiy” u Kerčkom moreuzu doveli do potpunog prekida trajektnog saobraćaja.

Zbog toga je veći dio ruskog vojnog i teretnog transporta preusmjeren na obalnu magistralu R-280, poznatu kao autoput “Novorosija”, gdje je, prema navodima, promet smanjen za oko 71 posto zbog stalne prijetnje napada ukrajinskih dronova.

Moskva i Kijev s različitim porukama

Dok dio analitičara procjenjuje da bi pojačani pritisak na Krim mogao natjerati Moskvu na ozbiljnije pregovore, ruski predsjednik Vladimir Putin umanjuje značaj ukrajinske kampanje.

Putin je optužio Ukrajinu da napadima na civilnu infrastrukturu pokušava izazvati paniku među ruskim stanovništvom, istovremeno kritikujući američke pokušaje posredovanja u sukobu.

S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je operacija pažljivo planirana te izrazio uvjerenje da će, uz podršku zemalja G7, biti stvoreni uslovi koji će Rusiju primorati da izabere mir.

IZVORI:Index.hr
Podijeli ovaj članak