Evropska unija više nikada neće dozvoliti Rusiji da koristi energente kao oružje i da ucjenjuje ekonomije država članica, izjavio je u srijedu evropski povjerenik za energetiku Dan Jorgensen. Poručio je da Evropa odbija neizravno pomagati u finansiranju ruskog ratnog stroja.
Rasprava u Evropskom parlamentu
Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu raspravljalo se o ukidanju uvoza energije iz Rusije i sprečavanju zaobilaženja sankcija preko trećih zemalja. Jorgensen je naglasio da Evropa ne smije ponoviti grešku iz prošlosti — biti energetski ovisna o neprijatelju.
“Nikada više Evropa neće biti izložena korištenju energije kao oružja. Nikada više nećemo dozvoliti da naše ekonomije budu predmet ucjene, niti ćemo neizravno pomagati u finansiranju Putinovog rata. To je naša čvrsta odluka”, poručio je Jorgensen.
Ključna odluka za sigurnost i konkurentnost
Povjerenik je istakao da je odluka o prestanku uvoza ruske energije i sprečavanju zaobilaženja sankcija od suštinske važnosti.
“Ova odluka je ključna ne samo za evropsku energetsku sigurnost, već i za čistiji energetski sistem i konkurentniju ekonomiju. Moramo imati integrisanu i međusobno povezanu energetsku uniju”, rekao je Jorgensen.
Podsjetio je da je Vijeće EU prije dva dana usvojilo opće stajalište o prijedlogu, čime su oba zakonodavna tijela u završnoj fazi procesa.
“Sankcije jesu potrebne, ali nam treba i zakonodavstvo”, naglasio je Jorgensen.
Bez povratka na ruski plin i naftu
Povjerenik smatra da čak i nakon završetka rata EU ne bi smjela uvoziti nijednu molekulu ruskog plina niti kap nafte. Za članice koje su još ovisne o ruskim energentima rekao je da imaju alternative i da će ih Evropska komisija podržati.
“Osim toga, radimo i na prijedlogu za nuklearnu energiju”, dodao je Jorgensen.
Na kraju obraćanja istakao je: “Uvjeren sam da ćemo postići zajednički cilj — sigurniju, održiviju i konkurentniju Evropu.”
Plan o potpunom ukidanju ruskog uvoza
Rasprava je održana u trenutku kada Evropski parlament započinje pregovore s Vijećem o zakonu kojim bi se okončao sav uvoz plina i nafte iz Rusije.
Vijeće EU-a, odnosno ministri energetike država članica, 20. oktobra podržali su prijedlog Evropske komisije o postepenom ukidanju uvoza ruskih energenata do 1. januara 2028. godine.
Prema planu:
- novi ugovori o uvozu ruskog plina ne smiju se sklapati nakon 1. januara 2026.,
- kratkoročni ugovori završavaju do juna 2026.,
- dugoročni najkasnije do januara 2028.
Kupci iz EU moraju prestati s uvozom do kraja 2027. godine, bez obzira na trajanje postojećih ugovora.
Odluka uprkos protivljenju Mađarske i Slovačke
Prijedlog je usvojila Evropska komisija kvalifikovanom većinom, iako su Mađarska i Slovačka glasale protiv. Komisija je namjerno formulirala odluku tako da može biti usvojena i bez njihovog pristanka.
Ovo je formalno mandat Vijeću za pregovore s Parlamentom, čiji je pristanak potreban da bi odluka stupila na snagu. Jorgensen je izrazio uvjerenje da će se međuinstitucionalni dogovor postići do kraja godine, jer je Parlament do sada bio najglasniji zagovornik ovih mjera.
Iako je uvoz plina iz Rusije pao s više od 40% na 13%, EU i dalje godišnje uvozi oko 15 milijardi eura plina. Dok Mađarska i Slovačka i dalje uvoze preko plinovoda, zemlje poput Belgije i Francuske povećale su uvoz ruskog ukapljenog plina (LNG).
S druge strane, udio ruske nafte u ukupnom uvozu EU pao je ispod 3 posto.
Energetske ucjene
Od 2006. godine Rusija je više puta prekidala isporuke plina i nafte članicama EU. Invazija na Ukrajinu 2022. godine dovela je do namjerne manipulacije tržištem, što je uzrokovalo osmostruko povećanje cijena energije, inflaciju i vanredne situacije u 11 država članica.
U raspravi su zastupnici gotovo jednoglasno podržali prijedlog da se “stane na kraj ruskoj nafti i plinu”, uz upozorenje da američki ukapljeni plin ne smije postati nova evropska Ahilova peta.
