Predizborna kampanja u Hrvatskoj: Lica političara na društvenim mrežama

Dva dana pred održavanje parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, u nedjelju, 8. novembra, na ulicama gradova skoro da se ne mogu vidjeti promotivni plakati političkih stranaka.

U Hrvatskoj je, očito, došlo do promjene predizborne prakse. Komunikacijski stručnjaci kažu da su politički subjekti konačno procijenili kako plakati ne nose puno koristi. Predizborna komunikacija sa biračima prebacila se na elektronske medije, prvenstveno TV i internet.

Krešimir Macan

Stručnjak za političku komunikaciju Krešimir Macan, koji je radio i na izborima u regiji, kaže kako je na posljednjim izborima u BiH bilo jako mnogo plakata, dok u Hrvatskoj plakata nema još od 2007, najviše zbog recesije i ograničenih troškova kampanja.

Tisak i vanjski plakati prvi stradavaju

„Tisak i vanjski plakati prvi stradavaju u potrazi za učinkovitom porukom pri ograničenom budžetu. Tisak nema više tolike naklade i ne dolazi više do stotina, nego do desetaka tisuća ljudi i nije učinkovit poput društvenih mreža. Plakati se uvijek koriste za predstavljanje novog proizvoda. Budući da nema novih lica, plakati su izlišni, s njih nestaju lica i oni postaju podloga za negativnu kampanju“, kaže Macan.

On očekuje da bi se hrvatski odnos prema plakatima mogao preslikati na BiH, ukoliko kampanje budu vodili strani stručnjaci.

„SDP BiH je vodio kampanju bez plakata, pa se ništa nije dogodilo, imao je isti rezultat kao u istraživanjima. Samo, netko mora prvi probiti tu blokadu. Moguće da se plakati povuku s vremenom, da ne dominiraju kao što dominiraju u nekim drugim kulturama. U Turskoj je dominantan medij, ne samo plakat nego ukrašavanje grada, ulica i kvartova u bojama stranke“, kaže Macan.

Plakati su najmanje učinkovit alat kad se zna koji su akteri. Svi poznaju Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića da bi morali stavljati njihovo lice na plakat, kaže Macan.

„Novac za kampanje u Hrvatskoj utrošen je najviše na društvene mreže, puno više u odnosu na zemlje u regiji, te na televizijske spotove“, kaže Macan.

Ocjenjuje kako će na ovim izborima u Hrvatskoj izlaznost birača biti veća nego na prošlim.

„Imamo dva glavna bloka, lijevi SDP, koji je u ovom trenutku na vlasti i koji kaže kako je ostvario rezultate, kako ‘Hrvatska raste’ i ‘nema povratka na staro’. ‘Hrvatska raste’ je pozitivna poruka, a ‘nema povrataka na staro’ je negativna koja kaže da se ne želimo vratiti na HDZ koji je 2011. katastrofalno izgubio izbore zbog velikih korupcijskih afera'“, ocjenjuje Macan.

Uočava kako je HDZ sav u nacionalnim i patritoskim bojama. O poruci “Mi smo domoljubna koalicija i borimo se zajedno za jaku Hrvatsku”, Macan kaže da je to klasičan slogan koji uvijek prolazi, ali u principu ništa ne znači.

„Ide se samo na to da se mobiliziraju ljudi oko patritoizma kojeg HDZ pokušava monopolizirati. Adut domoljublja, Milanović je Domoljubnoj koaliciji izbio, jer je na prvom predizbornom skupu poručio ‘mi smo jednako domoljubi kao i vi’, a onda se nametnula izbjeglička kriza“, kaže Macan.

Po njegovom mišljenju dvije vodeće hrvatske stranke se često međusobno vrijeđaju-

“Tu je SDP, po njemu, nešto bolji u obraćanju neodlučnim biračima jer im ipak nudi nekakave izbore. HDZ, pak, samo govori ‘ili mi ili oni’, ali ne objašnjava zašto. Mobilizira svoje birače, ali njih ionako uvijek ima, ne približava se neodlučnima“, kaže Macan.

Alternativa za razočarane birače

Macan ocjenjuje kako su ORaH i Živi zid već mjesecima u silaznoj putanji je su svoje vrhunce doživjeli, ORaH na europskim, a Živi zid na predsjedničkim izborima, nakon čega se nisu konsolidirali.

ORaH je stranka zelenih koja se zalaže za održivi razvoj, ali to nisu teme o kojima se sada priča, kaže Macan.

Živi zid se nametnuo protiv bankarskog sektora i deložacije ljudi, ali budući da je Vlada donijela rješenja za najugroženije, a potom rješenje i za švicarski franak, jednostavno je Vlada ušla na njihov teren, uočava Macan.

„Pojavila se nova struja, a to je Most, koji se pojavio sa pričom kako su neovisni, kako su sredili svoj grad i krajeve te kako na isti način žele srediti Hrvatsku. Oni su nova lica, prihvatljiva jednoj grupi razočaranih birača, koji od izbora do izbora idu između dva bloka“, kaže ovaj PR stručnjak.

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj bit će održani u nedjelju, 8. novembra.