Objavljeni transkripti telefonskih razgovora mađarskog ministra vanjskih poslova Pétera Szijjártóa s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom i drugim visokim zvaničnicima iz Moskve izazvali su ozbiljne reakcije u evropskim krugovima.
Istraživanje koje je objavio Insider, zajedno s partnerskim redakcijama, ukazuje na to da je Budimpešta aktivno radila u korist ruskih interesa unutar Evropske unije.
Prema navodima iz transkripata, Szijjártó je ruskoj strani prenosio povjerljive informacije iz Brisela, pokušavao utjecati na uklanjanje ruskih imena sa sankcijskih lista te nudio podršku u zaštiti ruskih kompanija od evropskih mjera.
Sporni razgovori
Jedan od ključnih razgovora dogodio se 30. augusta 2024. godine, nedugo nakon povratka Szijjártóa iz Sankt Peterburga. Lavrov ga je tada kontaktirao povodom zahtjeva ruskog oligarha Alishera Usmanova, koji je želio da njegova sestra Gulbahor Ismailova bude uklonjena sa sankcijske liste EU.
“Gledaj, zovem na Alisherov zahtjev i samo me zamolio da te podsjetim da si nešto radio oko njegove sestre”, rekao je Lavrov.
Szijjártó je odgovorio da će zajedno sa Slovačkom pokrenuti inicijativu unutar EU i poručio: “Dat ćemo sve od sebe da je maknemo.”
Sedam mjeseci kasnije, Ismailova je zaista uklonjena sa sankcijske liste, što dodatno pojačava sumnje u koordinisano djelovanje.
Kritike EU
Tokom razgovora, dvojica zvaničnika su u opuštenom tonu kritikovala Evropsku uniju i njene lidere. Lavrov je tadašnjeg visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrella nazvao svojim “najvećim razočaranjem”, dok ga je Szijjártó opisao kao “evropskog Bidena”.
Mađarski ministar je u jednom trenutku pohvalio i novo sjedište Gazproma, poručivši ruskoj strani: “Uvijek sam vam na raspolaganju.”
Jedan visoki evropski obavještajni zvaničnik, upoznat s transkriptima, izjavio je da bi takav način komunikacije svaki profesionalac prepoznao kao odnos operativca i izvora.
Širi kontekst
Istraga pokazuje da ovo nije izolovan slučaj. Szijjártó je, prema dostupnim podacima, redovno prenosio detalje sa sastanaka evropskih ministara, uključujući i rasprave unutar Vijeća za vanjske poslove EU.
Litvanski ministar Gabrielius Landsbergis kasnije je izjavio da se čini kako je Rusija imala “krticu” unutar evropskih i NATO struktura, sugerirajući da bi Mađarsku trebalo isključiti iz određenih procesa.
Osim Mađarske, i Slovačka se spominje kao država koja je u više navrata blokirala ili uslovljavala evropske sankcije s ciljem uklanjanja pojedinih ruskih imena sa liste.
Sankcije pod pritiskom
Među osobama za koje su vođene inicijative za uklanjanje sa sankcijskih lista nalaze se Viatcheslav Moshe Kantor, Mihail Degtjarjov, Nikita Mazepin, članovi porodice Jevgenija Prigožina, ali i patrijarh Kiril.
U cijelu priču uključen je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji je u jednom pismu slovačkom premijeru Robertu Ficu opisao Usmanova kao “dragog prijatelja”.
Dodatni razgovori pokazuju da je Szijjártó s ruskim zvaničnicima iz energetskog sektora razmatrao načine ublažavanja ili potpunog ukidanja sankcija, te tražio argumente koje bi mogao koristiti u Briselu.
Prema tim navodima, već je uspio ukloniti desetine ruskih subjekata sa liste, a u pojedinim slučajevima nudio je i provjeru budućih sankcija kako bi ih pokušao spriječiti.
Reakcije i negiranja
Ovi navodi bacaju novo svjetlo na dugogodišnje blokade evropskih sankcija od strane Mađarske, uključujući i veto na 20. paket mjera početkom 2026. godine.
Zbog sumnji u curenje informacija, evropske institucije su već počele ograničavati pristup povjerljivim podacima Budimpešti. Poljski premijer Donald Tusk poručio je da ga ovakve informacije ne iznenađuju.
S druge strane, Szijjártó je sve optužbe odbacio, nazvavši ih “lažnim vijestima”, dok mađarska vlada tvrdi da se radi o “proukrajinskoj propagandi”.
