Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Planira li Kremlj aneksiju Bjelorusije?

Procurio tajni ruski plan: “Putin i Lukašenko se mrze. Obojica čekaju da drugi umre”

lukasenko-putin

Lukašenko uvijek iznova pokazuje bunt protiv vladara u Kremlju. No despot iz Minska više ovisi o Putinu nego ikada ranije

Aleksandar Lukašenko otputovao je u Moskvu prošlog petka. Ruski predsjednik Vladimir Putin je pred kamerama zahvalio bjeloruskom šefu države na posjetu. Lukašenko je kroz smijeh uzvratio: “Kao da sam mogao reći ne.”

Lukašenko uvijek iznova pokazuje bunt protiv vladara u Kremlju. No despot iz Minska više ovisi o Putinu nego ikada ranije. Kada su stotine hiljada građana Bjelorusije izišle na ulice protiv njega 2020. godine, ostao je na vlasti samo uz pomoć Moskve, piše Deutsche Welle.

Ali moguće je da Rusija ima mnogo dalekosežnije planove za Bjelorusiju, točnije pretvaranje zapadnog susjeda u vazalnu državu. Tako barem proizlazi iz dokumenta za koji se navodi da je došao iz Putinove administracije i koji je proučila međunarodna istraživačka mreža, sastavljena od njemačkih javnih servisa WDR i NDR, minhenskog lista Süddeutsche Zeitung, ali i platformi Yahoo News, Delfi Estonia, Kyiv Independent, Expressen, Frontstory.pl, VSQuare, Bjeloruski investigativni centar i Dosje centar.

Ovaj interni strateški dokument, čiji sadržaj do sada nije bio poznat javnosti, navodno je sastavljen 2021. i ima 17 stranica.

Postupno preuzimanje kontrole

On ocrtava plan za postupnu aneksiju neovisne europske zemlje Bjelorusije, i to političkim, ekonomskim i vojnim sredstvima. U njemu se detaljno opisuje kako bi Rusija mogla korak po korak preuzeti kontrolu nad Bjelorusijom, i to s krajnjim ciljem stvaranja tzv. Unije država, i to najkasnije do 2030. Projekt Unija država postoji od 1999. godine, ali koliko daleko idu planovi Rusije, nije bilo poznato.

Do sada se samo govorilo o Uniji država, a ova tema je uvijek bila predstavljana kao pridruživanje ili spajanje u interesu obje strane. Međutim, u dokumentu se prednost daje samo ruskim interesima.

Marioneta Moskve

U strateškom planu se jasno navodi svrha: “osigurati dominantan utjecaj Ruske Federacije u bjeloruskom društvu, politici, trgovini, privredi, nauci, obrazovanju, kulturi i informiranju”. Zapadni utjecaj tamo treba potisnuti i stvoriti bedem protiv NATO-a. Ustavna reforma, o kojoj je odlučeno u februaru 2022. godine, također treba biti završena u skladu s uvjetima koje je postavila Moskva. Proruske elite također bi trebale biti infiltrirane u privredi, istraživačkom sektoru i civilnom društvu.

Dokument također otkriva da Rusija, kako izgleda, želi povećati svoje vojno prisustvo u Bjelorusiji i da treba stvoriti zajednički sustav komandiranja oružanim snagama. Osim toga, bjeloruska nuklearna elektrana bi trebala biti integrirana u elektroopskrbnu mrežu novostvorene Unije država.

Teretni brodovi s robom iz Bjelorusije ili za nju ne bi trebali pristajati u baltičke ili poljske, nego samo u ruske luke. Osim toga, u Bjelorusiji će se graditi ruske škole i sveučilišta, a bjeloruska djeca bi trebala biti slana na obuku u patriotske centre u Rusiji.

“Cilj Rusije je da pretvori Bjelorusiju u marionetu, da je tako blisko veže za sebe, da bi pod bilo kojom vladom ili predsjednikom, čak i nakon Lukašenkovog odlaska, Bjelorusija ostala u sferi geopolitičke kontrole Rusije”, kaže bjeloruski politolog i historičar Valerij Karbalevič.

Međutim, spajanje dvije države okončalo bi “postojanje Bjelorusije kao neovisne države”.

Cilj: Velika Rusija

Vjeruje se da interni strateški dokument dolazi iz pododjela ureda ruskog predsjednika – Direkcije za prekograničnu suradnju, osnovane prije pet godina. Zadatak ove institucije je razvoj strategije po kojoj Rusija može proširiti svoj utjecaj i kontrolu nad svojim zemljama susjedima: baltičkim državama, Ukrajinom ili Bjelorusijom.

Nekoliko izvora zapadnih obavještajnih službi smatra da je dokument autentičan i vjerodostojan. Strategija se mora promatrati kao dio šireg plana – stvaranja takozvane Velike Rusije. Dokument je podijeljen u dva dijela. U prvom su navedeni strateški ciljevi Rusije u Bjelorusiji, odnosno kratkoročni do 2022., srednjoročni do 2025. i dugoročni do 2030.

Ciljevi su pak podijeljeni u četiri oblasti: politički, vojni i obrambeni sektor, društveni sektor, gospodarstvo i trgovina.

Dokument zatim opisuje rizike povezane s ciljevima. Kremlju bi trebalo biti jasno da, s obzirom na trenutni tok rata u Ukrajini, svi kratkoročni ciljevi nisu realni. Međutim, zapadne obavještajne službe smatraju da cjelokupni plan nije zastario.

U dokumentu iz Kremlja se, na primjer, predlaže pojednostavljena procedura za izdavanje ruskih pasoša bjeloruskim građanima. To je strategija, koja je već implementirana drugdje, na primjer u istočnoj Ukrajini ili u odmetnutoj gruzijskoj regiji Abhaziji, kako bi se proširio utjecaj Moskve i potkopao nacionalni suverenitet država.

Ruska vojska u Bjelorusiji

Prema pisanju lista, postoje i planovi za proširenje ruskog vojnog prisustva u Bjelorusiji. Mnogo toga je već realizirano tokom rata protiv Ukrajine. Lukašenko je stalno pokušavao spriječiti stalno prisustvo ruskih trupa na bjeloruskom tlu. Ali od oktobra 2022. hiljade ruskih vojnika su u Bjelorusiji, a dio njih se tamo obučava. Oružane snage Bjelorusije i Rusije vježbaju zajedničko i koordinirano vođenje borbi. I ekonomski utjecaj Moskve zapravo nastavlja rasti.

Bjelorusija je oduvijek ovisila o Rusiji. Međutim, prema procjenama stručnjaka, do dvije trećine bjeloruskog izvoza uskoro bi mogle ići u Rusiju. Bjelorusija je također izgubila mnoge trgovinske partnere zbog međunarodne izolacije i sankcija.

Posebno je upečatljiv razvoj medijskog sektora. Od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. bjeloruska propaganda je u potpunosti u skladu s ruskom. Državni mediji šire mržnju prema Ukrajini i potiču kreiranje narativa “ratnohuškačkog Zapada”.

Lukašenkova borba protiv bjeloruskog jezika i kulture također ide u prilog ruskim planovima. Svako ko turistički obilazak grada organizira na bjeloruskom jeziku riskira probleme s vlastima. Bjeloruski jezik sve više nestaje iz svakodnevnog života. Čini se da je to u skladu s namjerama Kremlja. Prema internoj strategiji, cilj je da ruski jezik izbaci bjeloruski iz službene upotrebe do 2030. godine.

Bjeloruski historičar Valerij Karbalevič trenutno smatra malo vjerovatnim brzo spajanje svoje zemlje s Rusijom.

“Mislim da se Lukašenko neće odlučiti na to, uprkos svojoj ovisnosti o Rusiji. Ni bjelorusko društvo nije spremno za ujedinjenje”, rekao je Karbalevič. “Sve institucije su stvorene da funkcioniraju kao institucije nezavisne države.” Zapravo, malo je vjerovatno da će vladar u Minsku imati mnogo interesa da u potpunosti implementira planove Kremlja. Zapadne obavještajne službe su mišljenja da ova dvojica i dalje ne vjeruju jedan drugome. Naprotiv: svaki od njih čeka – dok drugi ne umre.