Putin: Rasporedit ćemo taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u subotu da će rasporediti taktičko nuklearno oružje u susjednoj i savezničkoj Bjelorusiji. Prema njegovim riječima, razlog za takav korak bila je najava Velike Britanije o opskrbi Ukrajine municijom s osiromašenim uranom.

Putin je u više navrata iznosio blago prikrivene prijetnje da bi mogao koristiti nuklearno oružje u Ukrajini, oživljavajući strahove iz doba hladnog rata.

Također je rekao da će rasporediti municiju sa osiromašenim uranijumom ako Kijev dobije takvu municiju sa Zapada, nakon britanske sugestije da bi njome mogli snabdjeti Ukrajinu.

– Ni tu nema ničeg neobičnog: Sjedinjene Države to rade decenijama. One su odavno postavile svoje taktičko nuklearno oružje na teritoriji svojih saveznika – rekao je Putin. Putin tvrdi da to neće prekršiti sporazume o neširenju nuklearnog oružja, jer kako ja kazao, SAD već ima takvo oružje stacionirano u Evropi. Dodao je da je Rusija već stacionirala 10 aviona u Bjelorusiji sposobnih za nošenje taktičkog nuklearnog oružja, prenosi Reuters.

Naveo je da je razgovarao s bjeloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom i da su se “složili da i oni učine isto”.

Na pitanje kako bi Moskva odgovorila ako bi Zapad isporučio Ukrajini granate sa osiromašenim uranijumom, nakon sugestije Britanije da bi Kijev mogla snabdjeti takvom municijom, Putin je odgovorio da Rusija ima ogromne količine oružja.

– Rusija naravno ima šta joj treba da odgovori. Bez pretjerivanja, imamo stotine hiljada takvih granata. Još ih nismo koristili – dodao je Putin u intervjuu ruskoj televiziji.

Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) upozorila je da nuklearne prijetnje stvaraju opasan osjećaj neizvjesnosti oko njihove moguće upotrebe, javlja AFP.

Šta je taktičko nuklearno oružje?

Taktičko nuklearno oružje, koje se ponekad naziva i frontovsko ili nestrateško nuklearno oružje, dizajnirano je za upotrebu na bojnom polju – na primjer, za suzbijanje nadmoćnih konvencionalnih snaga poput velikih formacija pješaštva i oklopa. Ovo je oružje slabije od strateškog nuklearnog oružja poput bojevih glava koje nose interkontinentalne balističke rakete.

Iako se stručnjaci ne slažu oko preciznih definicija taktičkog nuklearnog oružja, niža eksplozivna snaga, mjerena u kilotonama, te vozila za dostavu manjeg dometa često su karakteristike koje ih određuju. Taktičko nuklearno oružje varira u snazi od jedne do 50 kilotona. Snaga strateškog nuklearnog oružja kreće se od oko 100 kilotona do preko megatona, iako su tokom Hladnog rata razvijene puno jače bojeve glave.

Neusporedivo s konvencionalnim bombama

Za usporedbu, atomska bomba bačena na Hirošimu imala je 15 kilotona, tako da su neka taktička nuklearna oružja sposobna izazvati rasprostranjeno uništenje. Najveća konvencionalna bomba, Majka svih bombi (Mother of All Bombs) ili MOAB, koju je SAD bacio, imala je snagu od 0,011 kilotona.

Sistemi isporuke za taktičko nuklearno oružje također imaju kraći domet, obično ispod 500 kilometara u usporedbi sa strateškim nuklearnim oružjem, koje je obično dizajnirano za prijenos preko kontinenata.

Budući da eksplozivna moć nuklearnog oružja male snage nije puno veća od one sve moćnijeg konvencionalnog oružja, američka vojska smanjila je svoje oslanjanje na njega. Većina preostalih zaliha, oko 150 gravitacijskih bombi B61, raspoređeno je u Evropi. Velika Britanija i Francuska potpuno su eliminirale svoje taktičke zalihe. Pakistan, Kina, Indija i Sjeverna Koreja imaju nekoliko vrsta taktičkog nuklearnog oružja. Vjeruje se da izraelski neprijavljeni nuklearni arsenal također uključuje taktičko oružje.

Rusija je zadržala više taktičkog nuklearnog oružja, procjenjuje se na oko 2.000 bojevih glava te se više oslanjala na njega u svojoj nuklearnoj strategiji, uglavnom zbog manje naprednog konvencionalnog naoružanja i sposobnosti.