Ukrajinski gradovi i naselja mjesecima su izloženi sve intenzivnijem ruskom bombardovanju, ali na ratištu ruska ofanziva pokazuje znakove gubitka zamaha, piše francuska novinska agencija AFP.
Više od četiri godine nakon agresije, saopćenja ruskog ministarstva odbrane u kojima se tvrdi da su zauzeti gradovi i sela u Ukrajini postala su rjeđa. U nekim područjima ukrajinske snage uspjele su učvrstiti svoje položaje.
Gube teritoriju
U aprilu i maju ruska vojska izgubila je više teritorije u Ukrajini nego što je osvojila, prema analizi AFP-a zasnovanoj na podacima američkog Instituta za proučavanje rata (ISW).
Iako su ti teritorijalni pomaci premali da bi promijenili situaciju na terenu, oni pokazuju sve veće teškoće s kojima se suočava ruska vojska.
“Napredovanje ruske vojske odvija se izuzetno sporo”, rekao je za AFP ruski vojni stručnjak Aleksandar Hramčihin.
Iako je ruska vojska brojnija i bolje opremljena od ukrajinske, upotreba dronova stvorila je “mrtvu zonu” s obje strane linije fronta.
Osim ako resursi ukrajinske vojske ne budu “potpuno iscrpljeni”, teško je predvidjeti ubrzanje ruskog napredovanja, rekao je Hramčihin.
Ukrajinske snage su u međuvremenu “uglavnom zaustavile” rusku proljetno-ljetnu ofanzivu, navodi se u izvještaju ISW-a objavljenom ranije ovog mjeseca.
Cijela Ukrajina
Nesposobna da pokrene velike ofanzivne operacije na ratištu, Rusija je pokrenula infiltracijske operacije: slanje malih grupa vojnika iza neprijateljskih linija kako bi držali ključne položaje dok ne stigne pojačanje.
Ta taktika imala je određeni uspjeh, posebno tokom zauzimanja ukrajinskog logističkog centra Pokrovska krajem prošle godine, iako je često potrebno mnogo vremena da donese rezultate.
Umjesto snažnog proboja preko linije fronta, Rusija je svoje vojne napore usmjerila na zauzimanje ukrajinskog uporišta Kostjantinivke, nekadašnjeg industrijskog grada u Donjeckoj oblasti.
Čini se da je Rusija također smanjila svoje ratne ciljeve.
Nakon što je u junu prošle godine izjavio da je “cijela Ukrajina” ruska i zaprijetio zauzimanjem ukrajinskog regionalnog centra Sumi, predsjednik Vladimir Putin od tada tvrdi da je jedini cilj njegove vojske zauzimanje Donbasa – istočnih oblasti Donjeck i Lugansk.
Rusija okupira oko petine teritorije svog susjeda: poluotok Krim, koji je anektirala 2014. godine, veći dio Donjecke i Luganske oblasti te velike dijelove južnih Zaporiške i Hersonske oblasti.
Svih pet regija smatra svojim teritorijama nakon ubrzano organizovanih referenduma koje međunarodna zajednica smatra nelegitimnim.
Najsmrtonosnija faza rata
Ukrajina, iako ima koristi od ruskih problema, suočava se i s vlastitim preprekama.
Znatno je smanjila svoje ratne ciljeve i više ne insistira na povratku na postsovjetske granice, pa čak ni na one iz 2022. godine, već nastoji zamrznuti sukob duž sadašnje linije fronta.
Suočena s dugotrajnim problemima mobilizacije, ukrajinska vojska više nema resurse za velike ofanzive.
Za sada je njen glavni cilj “dovesti Rusiju do tačke u kojoj mora pregovarati”, rekao je za AFP ukrajinski analitičar Mikola Bjeliskov.
“Ono što se definitivno može reći jeste da se situacija za nas više ne pogoršava”, rekao je.
Suočene s pat-pozicijom na ratištu, obje strane pojačale su napade velikog dometa.
Nakon što je prošle zime teško oštetila ukrajinsku energetsku mrežu, Rusija je obećala pokrenuti “sistemske” napade na Ukrajinu, obarajući rekorde po broju lansiranih dronova i raketa.
Ukrajina je, s druge strane, gotovo svake sedmice napadala ruski naftni sektor te intenzivirala napade dronovima na pravce snabdijevanja koje ruske snage koriste na okupiranim područjima, navode analitičari.
Kako se napadi sada protežu daleko izvan linija fronta, sve više stradaju civili.
Rat je danas smrtonosniji nego “u bilo kojem trenutku” otkako je Rusija izvršila invaziju 2022. godine, saopćile su Ujedinjene nacije u ponedjeljak.
