Evropa kreće u jačanje svoje odbrambene sposobnosti, što je jednoglasan zaključak Evropskog vijeća održanog prije dva dana. Mađarska nije podržala zaključak o potpori Ukrajini u njenoj borbi za pravedan i trajan mir. Plan je uspostaviti poseban finansijski instrument od 150 milijardi eura zajmova za države članice kako bi ulagale u odbranu.
SAD više nije pouzdan strateški partner EU
Postavlja se pitanje koliko Evropa može pomoći Ukrajini, naročito nakon što su SAD obustavile vojnu pomoć. Također, postavlja se pitanje kako odluke i izjave Donalda Trumpa utiču na sukob između Rusije i Ukrajine te na samu Evropsku uniju. O ovome su za HRT govorili zastupnici Evropskog parlamenta Davor Ivo Stier i Gordan Bosanac.
Stier naglašava da je EU od početka podržala Ukrajinu i da 26 država članica ostaje dosljedno uz nju, dok Mađarska ostaje izolovana u svom stavu. Cilj je postići trajni mir, a ne samo privremeno primirje koje bi moglo dovesti do nove agresije.
Bosanac smatra da EU više ne može računati na SAD kao strateškog partnera i da će sada morati preusmjeriti sredstva iz oblasti razvoja, zdravstva i borbe protiv stambene krize u vojnu industriju. Također, izrazio je zabrinutost zbog mogućnosti da se sredstva iz kohezijskih fondova preusmjere ka odbrambenom sektoru, što bi moglo negativno uticati na zemlje poput Hrvatske.
Zajednička vojska EU još uvijek daleka mogućnost
Bosanac ističe da zajednička vojska Evropske unije nije izgledna u skorijoj budućnosti jer bi zahtijevala promjene temeljnih dokumenata EU, ustava nacionalnih država, pa čak i referendume u nekim zemljama. Stier naglašava da je sigurnost i odbrana primarno u nadležnosti država članica, ali da EU može pomoći u finansiranju i boljoj raspodjeli odbrambenog budžeta kroz zajedničke projekte.
EU gradi vlastiti odbrambeni stub unutar NATO-a
Stier smatra da je EU započela proces stvaranja evropskog odbrambenog stuba unutar NATO-a. To znači da bi se članice EU koje su dio NATO-a dogovorile oko zajedničkog stava prije NATO sastanaka kako bi nastupale usklađeno. Ipak, ističe da transatlantski odnosi ne smiju biti devalvirani, te da, iako je Ukrajina ključna tema, za Hrvatsku ostaju prioritet mir i sigurnost u regionu.
SAD-u je glavna prijetnja Kina, a ne Rusija
Stier se osvrnuo i na izjave bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, naglašavajući da njegova administracija želi što brži prekid vatre u Ukrajini, jer SAD ne percipira Rusiju kao glavnu prijetnju, već je vidi kao regionalni problem. Za razliku od Evrope, koja Rusiju vidi kao prijetnju svojoj sigurnosnoj arhitekturi, SAD svoju pažnju usmjerava na Kinu, koju smatra najvećom globalnom prijetnjom.
