dvodnevni samit

Sastanak evropskih lidera na Islandu, rat u Ukrajini u fokusu

Foto: Arhiv
Vijeće Evrope

Na tek četvrtom samitu Vijeća Evrope (VE) otkako je osnovano nakon Drugog svjetskog rata, 46 članova vodećeg tijela za ljudska prava, koje je potpuno odvojeno od Evropske unije, okupit će se kako bi razgovarali o prijetnjama kao što je rat u Ukrajini

Evropski lideri otputovaće danas na Island na dvodnevni samit koji treba da pokaže podršku Ukrajini, ali i pošalje snažnu poruku o ključnim demokratskim vrijednostima za koje mnogi smatraju da su ugrožene u Evropi i van nje.

Na tek četvrtom samitu Vijeća Evrope (VE) otkako je osnovano nakon Drugog svjetskog rata, 46 članova vodećeg tijela za ljudska prava, koje je potpuno odvojeno od Evropske unije, okupit će se kako bi razgovarali o prijetnjama kao što je rat u Ukrajini.

– Vijeće Evrope je često potcijenjeno u svojoj važnosti – rekao je za Reuters Frank Schwabe, njemački zakonodavac koji je bio uključen u planiranje samita.

Demokratske vrijednosti Vijeća Evrope podržava Evropski sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu, gdje građani mogu podnijeti tužbe protiv vlada u slučaju kršenja ljudskih prava.

Članstvo Rusije suspendovano je dan nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Moskva je tada napustila nadzornu organizaciju nekoliko sati prije glasanja za njeno izbacivanje.

– Samit će također biti o tome šta će se dogoditi ako ne poštujete pravila. Prijetnja protjerivanjem je već ozbiljan potez. Čak ni Rusija nije željela napustiti Vijeće Evrope, ne želi ni Turska – rekao je Schwabe.

Turska, koja se nalazi usred predsjedničkih izbora, suočava se s prijetnjom uklanjanja iz Vijeća Evrope nakon što nije implementirala sudsku odluku iz 2019. o oslobađanju zatvorenog biznismena i filantropa Osmana Kavale.

Komitet ministara VE pokrenuo je postupak za povredu prava protiv Ankare koji je do sada naglašavao dijalog, ali bi na kraju mogao dovesti do suspenzije njenog članstva, kažu stručnjaci.

Samitu u Rejkjaviku prisustvovaće evropski lideri kao što su njemački Olaf Scholz, britanski Rishi Sunak i francuski predsjednik Emmanuel Macron, dok će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratiti svojim kolegama putem video-linka.

Islandski organizatori rekli su da će sastanak biti prilika za podršku Ukrajini kroz “konkretne mjere”, kao i za jačanje inicijativa za rješavanje novih prijetnji demokratiji, uključujući klimatske promjene i umjetnu inteligenciju.

Macronov ured navodi da Vijeće razmatra kako bi njegova malo poznata banka, Razvojna banka Vijeća Evrope (CEB), mogla pomoći u zadovoljavanju potreba Ukrajinaca koji se bore.

U međuvremenu, Sunak će iskoristiti sastanak kako bi pozvao druge lidere da zaustave “humanitarnu katastrofu uzrokovanu ilegalnom imigracijom”, saopćeno je iz njegovog ureda.

On će također uključiti Britaniju u novouspostavljeni Registar šteta Vijeća Evrope, mehanizam za evidentiranje i dokumentovanje dokaza i zahtjeva za štetu, gubitke ili povrede nastale kao rezultat ruske invazije.