Slovenija će danas održati svoje desete parlamentarne izbore u historiji svoje nezavisne države, na kojima se očekuje vrlo tijesna utrka između liberalne stranke premijera Roberta Goloba i stranke bivšeg ultrakonzervativnog premijera Janeza Janše, nakon kampanje na koju je snažno utjecao međunarodni kontekst.
Birači s pravom glasa, kojih na ovim izborima ima 1.698.352, moći će od 7 do 19 sati birati između 1.185 kandidata za 90 zastupničkih mjesta. Na ovogodišnjim parlamentarnim izborima učestvuje 17 lista, od kojih 15 u svih osam izbornih jedinica.
Koliko su stranke bile uspješne u uvjeravanju birača, znat će se kasno navečer ili u ponedjeljak navečer, kada će biti objavljeni prvi djelimični neslužbeni rezultati izbora.
Ovogodišnji parlamentarni izbori bit će deseti u historiji nezavisne države. Posljednji su održani 24. aprila 2022. godine.
Tijesna utrka
Nakon dugog vodstva, Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) u posljednjim je anketama izjednačena s Golobovim Pokretom za slobodu (GS). Razlika je unutar statističke greške. Golob (57) je smanjio zaostatak zahvaljujući popularnim mjerama, uključujući povećanje penzija, ali i zbog međunarodne situacije, kaže Ali Žerdin, urednik nedjeljnog dodatka lista Delo.
Pod njegovim vodstvom Slovenija je postala jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja je izraelski rat u Gazi opisala kao “genocid”. A prema novinaru Dela, Urošu Esihu, Izrael ima svaki interes vidjeti “potpuni preokret vanjske politike Slovenije”. Posljednje dane kampanje obilježila je i afera Crna kocka, nazvana po izraelskoj obavještajnoj kompaniji za koju se sumnja da stoji iza objavljivanja snimaka skrivenih kamera na internetu koji sugeriraju korupciju unutar vlade.
Janša je priznao sastanak s jednim od rukovodilaca Crne kocke, ali je negirao bilo kakvu umiješanost u objavljivanje snimaka. “Slovenski građanin mora biti na prvom mjestu, a ne Palestina, a ne ilegalni migranti”, izjavio je tokom televizijske debate u petak navečer.
Mogući zaokret
Ako Janša (67) pobijedi, analitičari predviđaju neliberalni zaokret za zemlju od 2,1 milion stanovnika u kontekstu rastućeg nacionalizma u Evropi. Ovaj bliski saveznik mađarskog premijera Viktora Orbána zalagao se za povratak “slovenskim vrijednostima”, uključujući one “tradicionalne porodice”, i obećao je da će “zatvoriti slavinu” javnih sredstava određenim nevladinim organizacijama.
Tokom svog trećeg mandata od 2020. do 2022. više se puta sukobljavao s EU i pokušavao ušutkati kritične medije. Njegovo upravljanje pandemijom Covida-19, koje se smatra autoritarnim, izvelo je desetke hiljada ljudi na ulice i dovelo do uvjerljive pobjede Goloba, tada političkog novaka.
Golobov program
Golob na čelu koalicije lijevog centra provodi program usmjeren na socijalnu uključenost te je legalizirao brak i usvajanje za istospolne parove. Na međunarodnom planu oštro je kritizirao ruski rat protiv Ukrajine – što je jedna od rijetkih tačaka slaganja s Janšom – i američke ambicije u vezi s Grenlandom.
“Za one koji vole Sloveniju pod suncem slobode, izbor je vrlo jasan”, izjavio je tokom televizijske debate, prenosi Hina.
