Globus

Mogući scenario

Šta će se dogoditi ukoliko Donald Trump odluči da se povuče

05/10/2020

Capri Cafaro, profesorica na američkom Univerzitetu u Washingtonu, smatra da je "mala vjerovatnoća da će demokratska većina prihvatiti odgodu glasanja" u vrijeme kada Biden vodi prema nacionalnim anketama

Ustav predviđa samo dva slučaja u kojima predsjednika može zamijeniti njegov zamjenik: u slučaju njegove smrti ili nemogućnosti izvršavanja ovlasti.

Iako se nikad prije kandidat za američke predsjedničke izbore nije povukao samo mjesec dana prije dana izbora, hospitalizacija aktualnog predsjednika Donalda Trumpa nakon zaraze korona virusom pokrenula je pitanja o toj mogućnosti, javlja AFP.

Ustav predviđa samo dva slučaja u kojima predsjednika može zamijeniti njegov zamjenik: u slučaju njegove smrti ili nemogućnosti izvršavanja ovlasti. Dvadeseti amandman bavi se smrću predsjednika na datum određen za početak njegovog mandata (20. januar), dok se dvadeset peti amandman bavi smrću predsjednika tokom njegovog mandata.Trump ima 74 godine, a njegov protivnik Joe Biden, iako je navodno relativno dobrog zdravstvenog stanja sa 77 godina, najstariji je demokratski kandidat ikad.

U nastavku slijede neki od potencijalnih scenarija u slučaju da predsjednički kandidat napusti utrku:

Odgađanje izbora

To bi bio presedan u povijesti Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za šta postoji mala vjerovatnoća. Čak i tokom građanskog rata između Sjevera i Juga, predsjednički izbori 1864. godine održani su prema rasporedu i nisu odgađani.

Donald Trump je krajem juna predložio ideju odgađanja izbora, što je u to vrijeme izazvalo veliku buku u javnosti.

Datum izbora utvrđen je saveznim zakonom, a samo Kongres može poduzeti korak po tom pitanju.

Senat koji je pod nadzorom republikanske većine i Zastupnički dom s demokratskom većinom morali bi se složiti oko odgode.

Capri Cafaro, profesorica na američkom Univerzitetu u Washingtonu, smatra da je “mala vjerovatnoća da će demokratska većina prihvatiti odgodu glasanja” u vrijeme kada Biden vodi prema nacionalnim anketama.

Demokratska i Republikanska stranka mogu zamijeniti svoje kandidate ako se jedan od njih ne može kandidirati, ali i to se čini malo vjerovatnim kako se bliži datum izbora.

Demokratskog kandidata mora odabrati oko 450 članova Demokratskog nacionalnog odbora.

U slučaju Republikanske stranke, 168 članova Republikanskog nacionalnog odbora bira novog kandidata. Odbor može ponovo sazvati svoju nacionalnu konvenciju od 2.500 delegata za odabir alternativnog kandidata, ali kratak vremenski rok to čini neizvodivim.

U oba slučaja, novi kandidat se bira jednostavnom većinom, ali to predstavlja logistički problem jer su već štampani deseci miliona glasačkih listića.

Capri Cafaro pojašnjava da “nema dovoljno vremena za ponovno štampanje glasačkih listića na kojima piše Mike Pence ili Kamala Harris”, rekla je misleći na republikanske i demokratske kandidate za potpredsjednike.

Uz to, više od 3,1 miliona glasača je do sada glasalo poštom zbog novonastalog korona virusa, prema studiji Univerziteta Florida.

Također, krajnji rokovi za nominiranje kandidata prošli su u većini država.

Prepuštanje odluke izbornom kolegiju

Kada Amerikanci glasaju za predsjedničkog kandidata, pobjednik će biti onaj ko dobije većinu glasova 538 članova izbornog kolegija.

Imena članova izbornog kolegija – od kojih su većina zastupnici ili lokalni dužnosnici u svojoj stranci – ne pojavljuju se na glasačkim listićima, a velika većina njih nepoznata je javnom mnijenju.

Savezne države u izborni kolegij delegiraju onoliko izbornika koliko im pripada srazmjerno broju stanovnika. Broj izbornika jedne države jednak je broju njenih predstavnika u Zastupničkom domu (varira ovisno o broju stanovnika) i Senatu (po dva iz svake države).

Kalifornija ima 55 izbornika, Teksas ima 38, a u slabo naseljenim državama Aljaska, Dalaware i Vermont postoje samo tri izbornika. Na izborima pobjeđuje kandidat koji osvoji 270 glasova u izbornom kolegiju, apsolutnu većinu od 538.

Glasanje izbornog kolegija podliježe zakonima država Sjedinjenih Američkih Država prema kojima kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, bez obzira na razliku, osvaja sve glasove izbornika, izuzev Nebraske i Maine koji izbornike dijele srazmjerno broju osvojenih glasova.

Ustav ne obavezuje izbornike da glasaju na ovaj ili onaj način, no Vrhovni sud je u julu presudio da države mogu kazniti “nepoštene” izbornike koji ne poštuju glasanje građana.

Izborni kolegij se sastaje 14. decembra kako bi formalno odredio pobjedničkog kandidata.

U slučaju da kandidat umre ili se povuče prije nego što izborni kolegij da svoje glasove, stvari bi se mogle zakomplicirati.

Kongres će 6. januara 2021, nakon prebrojavanja glasova, službeno objaviti ime novog predsjednika, koji će zakletvu položiti 20. januara.

Komentari

Autor: Al Jazeera Balkans

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.