Trump cilja sporazume u farmaciji, umjetnoj inteligenciji i energetici uoči izbora sredinom mandata

Ovakav ubrzani tempo sklapanja sporazuma ima cilj da Trumpu donese političke poene prije izbora sredinom mandata 2026. godine, navode izvori

Redakcija
7 min čitanja
donald trump
Donald Trump

Eli Lilly, američka multinacionalna farmaceutska kompanija je, prema navodima dva izvora, pozvana da poveća proizvodnju insulina, Pfizer da poveća proizvodnju svog najprodavanijeg lijeka protiv raka Ibrance i lijeka za snižavanje holesterola Lipitor, dok je britanska AstraZeneca pozvana da razmotri mogućnost otvaranja novog sjedišta u Sjedinjenim Američkim Državama.

Direktori farmaceutskih kompanija gotovo svakodnevno primaju pozive od osoblja Bijele kuće, uključujući šeficu kabineta Susie Wiles i visokih zvaničnika u agencijama poput Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga i Ministarstva trgovine, rekla su dva izvora upoznata sa situacijom, piše Reuters.

Široki pregovori u industriji

Administracija predsjednika Donalda Trumpa vodi pregovore u čak 30 industrijskih sektora, s desetinama kompanija koje se smatraju ključnim za nacionalnu ili ekonomsku sigurnost, prema navodima više od šest osoba upoznatih s razgovorima.

U nekim slučajevima, administracija nudi olakšice na carine u zamjenu za ustupke, garancije prihoda ili vlasničke udjele u kompanijama koje se suočavaju s poteškoćama, uz druge oblike podrške.

Ovakav ubrzani tempo sklapanja sporazuma ima cilj da Trumpu donese političke poene prije izbora sredinom mandata 2026. godine, navode izvori.

U utorak, Trump je objavio sporazum s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom o snižavanju cijena lijekova u zamjenu za ukidanje planiranih carina na uvezene farmaceutske proizvode.

“Sjedinjene Države više neće subvencionirati zdravstvenu zaštitu ostatka svijeta”, rekao je Trump na događaju u Ovalnom uredu.

Kontrola objava

Jednako važan kao i sam sporazum jeste način na koji se objavljuje – mora biti najavljen iz Bijele kuće, tvrde dva izvora. Eli Lilly je to naučio na teži način kada je u septembru bez uključivanja predsjednika objavio otvaranje dvije nove proizvodne lokacije, nakon čega je uslijedio poziv iz administracije s pitanjem zašto predsjedniku nije omogućeno da to sam objavi.

Glasnogovornik Eli Lillyja rekao je da “nisu bili upoznati s tim kontaktom”, te dodao da je, kao američka kompanija, Lilly “posvećen širenju proizvodnih kapaciteta u SAD-u”. Pfizer i AstraZeneca odbili su komentirati. Bijela kuća nije komentirala najavu Eli Lillyja niti konkretne detalje plana administracije.

Sve je to dio onoga što glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai opisuje kao “pristup cijele vlade” u sklapanju sporazuma radi zaštite nacionalne i ekonomske sigurnosti.

Plan je da se široke ovlasti vlade iskoriste kako bi se kompanije potaknule da podrže Trumpov cilj – prebacivanje proizvodnje u SAD, smanjenje ovisnosti o Kini, jačanje lanaca snabdijevanja za ključne proizvode i povećanje prihoda državnog budžeta, navodi šest osoba upoznatih s razgovorima.

Zaokret od tradicionalnog kapitalizma

Zajedno posmatrano, planirane intervencije u američku ekonomiju predstavljaju zaokret od višedecenijskog pristupa “ne miješanja” u privatno poduzetništvo, što je bila jedna od ključnih karakteristika američkog kapitalizma.

“Nevjerovatno je da republikanska administracija udaljava zemlju od tradicionalnog kapitalizma više nego bilo koja demokratska administracija”, rekao je John Coffee, profesor korporativnog prava na Univerzitetu Columbia u New Yorku.

Trumpova administracija planira da značajnu ulogu u nadzoru i finansiranju ovog plana ima malo poznata savezna agencija – Međunarodna korporacija za razvojne finansije. Osnovana tokom Trumpovog prvog mandata Zakonom BUILD iz 2018. godine, agencija je prvobitno bila namijenjena za pružanje povoljnog finansiranja projektima u oblasti hrane, zdravstva i razvoja u zemljama u razvoju.

Međutim, prijedlog koji je agencija u junu uputila Kongresu značajno bi proširio njene ovlasti i domet. Prema nacrtu zakona koji je pregledao Reuters, budžet bi se više nego učetverostručio – sa 60 na 250 milijardi dolara, a osnovao bi se i vlasnički fond za podršku ključnim sektorima, uključujući infrastrukturu, energetiku, rijetke minerale i lance snabdijevanja.

Zvaničnik iz agencije odbio je komentirati konkretne sporazume, ali je rekao da je mandat agencije da “mobilizira privatne investicije za projekte koji unapređuju američku vanjsku politiku i ekonomske interese, uključujući projekte koji smanjuju ovisnost o mineralima i materijalima pod kontrolom Kine”.

Japanska sredstva i novi investicijski akcelerator

Administracija također planira iskoristiti 550 milijardi dolara koje Japan daje SAD-u u okviru trgovinskog sporazuma za pokretanje novog američkog investicijskog akceleratora kojim će upravljati ministar trgovine Howard Lutnick, rekao je američki zvaničnik za Reuters.

I investicijski akcelerator Ministarstva trgovine i Korporacija za razvojne finansije trebali bi zamijeniti suvereni investicijski fond koji je Trump prvobitno planirao, ali je kasnije odustao od te ideje, tvrde tri izvora.

U Ministarstvu zdravstva, potragu za sporazumima vode Chris Klomp, bivši investitor u zdravstveni sektor iz Silicijske doline, i John Brooks, bivši savjetnik za zdravstvenu politiku, dok Susie Wiles koordinira najveće farmaceutske sporazume.

Lutnick, bivši trgovac obveznicama koji je postao predsjednik finansijske firme Cantor Fitzgerald, glavni je Trumpov pregovarač. Nadgledao je većinu najvećih sporazuma administracije, uključujući 10 posto vlasničkog udjela u Intelu i “zlatnu dionicu” koju je Ministarstvo trgovine dobilo u sklopu akvizicije U.S. Steela od japanskog Nippon Steela vrijedne 14,9 milijardi dolara u junu.

Angažirao je i dvojicu iskusnih pregovarača s Wall Streeta – bankara Michaela Grimesa iz Morgan Stanleya i advokata Davida Shapira, bivšeg partnera u firmi Wachtell, Lipton, Rosen & Katz.

Reakcije finansijskog sektora

J.P. Morgan, koji je pomogao u sklapanju sporazuma s kompanijom MP Materials za eksploataciju rijetkih minerala, izjavio je u nedavnom podcastu da je formirao radnu grupu komercijalnih bankara, lobista i investicionih stručnjaka kako bi odgovorio na brojne pozive klijenata nakon objave tog sporazuma u julu.

“Imali smo više od 100 poziva s klijentima o MP transakciji i o tome šta ona znači za druge industrije”, rekao je Andrew Castaldo, suvoditelj odjela za srednje tržište u J.P. Morganu.

OZNAČENO:
Podijeli ovaj članak